OD VRIJEDNOSNIH PAPIRA, DO VRIJEDNIH NASLOVA

ispovijest knjiškog blogera

Kao što vam je već poznato, prije tjedan dana sudjelovala sam u blogerskom panelu koji je u sklopu online programa povodom Noći knjige organizirao knjižarski lanac Hoću knjigu. Ako ste kojim slučajem propustili, sram vas bilo i možete ga pogledati OVDJE 😉

Kao pravi celebritiji – što i jesmo – pitanja smo dobili unaprijed. Ne osuđujte, to svi rade. Pomno sam se pripremila za panel. Imala sam detaljno pokrivena sva pitanja. Onda je krenuo šou i… završio je brže nego što smo očekivali. Toliko je pitanja ostalo neodgovoreno. Toliki trud uzaludan. A onda mi je palo na pamet – hej, pa kad sam se već toliko potrudila i fino natipkala svoje odgovore na ta pitanja, zašto da ih pustim da propadnu, kada imam blog na kojemu mogu ostati zabilježeni trajno. I eto me tu. Sve što sam htjela reći na panelu, uobličit ću u jedan podulji blog post. Uzmite kokice i pivo, zavalite se i uživajte. Ili ugasite ovo čudo, to je samo gubljenje vremena, odite čitati knjigu 😛

Za početak…

O MENI

Više puta sam pisala/pričala o tome, ali ne škodi ponoviti. Rodila sam se… Ma šalim se, nećemo ići toliko daleko – detaljniji prikaz mog čitateljskog puta možete naći u odjeljku „O meni” upravo na ovom blogu. Nema na čemu. Ovdje ću se zadržati usko na počecima blogerskog puta.

Prije gotovo pet godina našla sam se u vrlo nezavidnoj situaciji na tadašnjem poslu. Zbog učestalih viroza mlađeg djeteta često sam izbivala s posla, što nije dobro sjedalo niti mojim nadređenima, niti klijentima. Tada sam radila u jednoj većoj banci, u odjelu poslovanja s pravnim osobama (nakon što se moj matični odjel skrbništva nad vrijednosnim papirima zatvorio – to vam objašnjava prvi dio naslova ovog posta). Radno mjesto na kojemu sam tada radila nije trpilo česte i duge izostanke, a moji su se izostanci redali dinamikom tri tjedna doma pa tjedan dana na poslu. To je vodilo uzročno posljedičnom uskraćivanju godišnjeg i priličnoj razini mobinga od strane nadležnih, ali i nekih kolega. Diskriminacija, osuđivanje, nerazumijevanje i ono famozno pitanje moje tadašnje direktorice, koje je pokrenulo promjene: „Pa zar ne možete platiti nekoga da vam brine o djetetu?”. Sastanak s odjelom ljudskih potencijala iznjedrio je jedino moguće rješenje: sporazumni raskid radnog odnosa. Pokupila sam svih sedam stvari iz ureda i oprostila se s jednom osobom koja će mi nedostajati, svojom uredskom cimericom. No, bez brige, nju će mi svemir dobaciti nazad kao jednu od prvih članica mog book cluba 😉

Prvih nekoliko mjeseci bio je godišnji. Ozdravljenje od nezdrave atmosfere i depresije u kojoj sam bila čitavih godinu dana. Onda je krenulo – višak slobodnog vremena. Djeca u vrtiću, muž na poslu, a ja u knjižnicu. Svaki mjesec posuđivala bih devet knjiga (na svoju i sinovu iskaznicu) i doslovce ih gutala. U međuvremenu je došao i rođendan za koji me dočekao rabljeni laptop pa je krenulo i pisanje – kratke priče, jedan roman, drugi roman, treći…

Negdje u ovo vrijeme, prije četiri godine, shvatila sam da mi nedostaje netko s kime bih razgovarala o svim tim pročitanim knjigama. Tako se rodila ideja o Sovinom kutku. Prvo Facebook stranica, zatim Instagram, a blog je došao posljednji. Službeni rođendan je ipak onaj Facebook stranice – 10.05.

I tako je sve počelo…

O BLOGANJU

Hajde da nešto raščistimo odmah na početku. Knjiški blogeri nisu plaćeni za svoj posao. U biti, za svoj „pravi” posao su plaćeni, nisu plaćeni za bloganje. Bloganje je hobi. Točka.

Ako želite pisati blog o knjigama, onda to mora doći iz srca, ili bar iz viška vremena kao kod mene 😉 Kao što sam rekla u spomenutom panelu, osnovno što knjiški bloger treba posjedovati su volja, želja i poznavanje hrvatskog jezika i gramatike. Ne biste vjerovali kolike recenzije hrvatskih blogera nisam mogla pročitati, a kamoli razumjeti, od silne količine nepismenosti u njima. I u redu, nitko od nas ne govori književnim jezikom u svakodnevnom životu, čak niti ne piše književno u svakodnevnoj razmjeni poruka s prijateljima (trebate vidjeti moj inbox…), ali ako pišemo nešto javno, službeno – poznavanje hrvatskog jezika i gramatike osnovni je uvjet. Naročito kada pišemo o knjigama! I ne, ne slažem se kako je na društvenim mrežama u redu biti nepismen – nije. To ukazuje na nedostatak obrazovanja, ali i kulture. Osim ako je namjerno i u svrhu humora, onda može.

Recenzija mora imati strukturu. I mora biti autorski rad. Prepisivanje sažetaka, bilješke o piscu i nizanje citata jednog za drugim nije recenzija. Citati su ok, u svrhu naglašavanja sadržaja, kao i kratka crtica o piscu, ili neka zanimljivost iz njegovog života, ali ako mislite da ste bloger samo zato što prepišete sve dostupne informacije s ovitka knjige, bolje odustanite.

Također, ne pišemo lektiru. Pretjerano opisivanje sadržaja je kontraproduktivno i može dovesti u problem ako podijelite neki dio priče koji bi mogao budućim čitačima uništiti doživljaj knjige. I fokusirajte se na osobni dojam knjige. U redu je u kratkim crtama objasniti radnju (svojim riječima!), ali centar recenzije trebao bi biti osobni doživljaj knjige. U čim elokventnijim, strukturiranim, smislenim, gramatički ispravnim rečenicama 😉

Još jedna važna opaska, koju nisam spomenula u panelu. Provjeravajte prije objave! Deset puta ako treba. Pročitajte tekst, otklonite pravopisne pogreške ili pogreške prilikom tipkanja. Ja provjeravam k’o manijak pa mi se svejedno potkrade greška, koju onda ispravim naknadnim editiranjem. Ili njih osam.

O KNJIGAMA I IZDAVAČIMA

Znam za nekoliko blogera koji su u čitavu avanturu krenuli zbog besplatnih knjiga. Nemojte. Otvoriti stranicu i nakon toga poslati mail svim poznatim izdavačima u kojemu govorite kako ste „pokrenuli” blog/stranicu nije nimalo profesionalno.

Već sam napisala, pokretanje bloga mora biti iz ljubavi prema knjigama i želje da pišete o njima. Ne iz lakomosti. Za početak pišite o knjigama koje imate kod kuće. Ili posudite iz knjižnice. Kada se stvori nekakav portfelj, možete krenuti javljati se izdavačima. A i ne morate.

Malo je poznato, no da ja nisam dobila poticaj od kolegice blogerice, vjerojatno se ne bih javila ni jednom izdavaču. Uz pohvale, riječi podrške i kontakte unutar izdavačkih kuća, bilo je neizbježno. Neki su se javili odmah, neki su tražili broj lajkova na stranici, no većina je nekako spontano došla s vremenom i brojem recenzija – vidite?

Što se tiče principa na kojemu izdavači surađuju s blogerima, to vjerojatno ovisi od blogera do blogera. Ja mogu opisati svoje iskustvo.

Trenutno s većinom izdavača imam dogovor da se javim za primjerke knjiga koje želim recenzirati. Posljednjih mjeseci tu privilegiju ne iskorištavam baš, jer uz raznorazne obveze nisam bila u mogućnosti ni čitati, a kamoli recenzirati koliko bih htjela pa sam smatrala nepravednim gomilati knjige koje ne znam kada ću stići pročitati.

Tri domaća izdavača trenutno šalju knjige „po defaultu”, kada izađu. Kroz godine su upoznali moje čitalačke preferencije i već znaju koji bi me naslovi zanimali, a koji ne, tako da njih ne moram niti pitati, knjige mi stižu na kućni prag gotovo direktno iz tiskare. Iznimno cijenim njihov trud, pažnju i brigu koju vode o blogerima, a ujedno su to izdavači iz čijeg me opusa najviše naslova i zanima. Win-win 🙂

U posljednje vrijeme dogodilo mi se nešto što nikada ne bih očekivala, ali valjda iskustvo nekako dovede i do toga. Doživjela sam da mi se izdavači sami jave. S nekima sam prije imala suradnju, ali ljudi su se promijenili, a s nekima nisam niti imala do sada.

Također, dobro je biti na mailing listi svih izdavača, tako odmah iz prve ruke dobijete najavu noviteta i možete vidjeti što bi vam od toga bilo interesantno. Isto tako, pratiti izdavače na društvenim mrežama nikad nije naodmet.

Većina izdavača neće izrijekom tražiti ništa od vas. Nećete dobiti datum do kojega morate napisati recenziju, niti kako ta recenzija mora izgledati. Dobro, ovo posljednje možda nije sasvim točno, ali o tome kasnije. Naravno da nas ne zanimaju sve iste knjige, naravno da ne stignemo čitati koliko bismo htjeli, naravno da su tu i druge obaveze pa i nepredviđene okolnosti. No, prilično je neozbiljno i nekulturno uzeti knjigu pa onda ne „odraditi” barem predstavljanje knjige. Upravo činjenica da bi se to meni moglo dogoditi, kumovala je odluci da ne tražim knjige za recenzije neko vrijeme. Srećom, pritisak je popustio i sada se baš veselim ponovnom pisanju recenzija za sve ove zaostatke što me čekaju na policama 😀

Vratimo se za kraj malo na ono „kasnije”. Ne, neće vam izdavači određivati kako da pišete recenzije. Da, ima onih koji će prekinuti suradnju ako napišete negativan osvrt. Morate biti svjesni da tu ima nekoliko nijansi boje „nije do tebe, do mene je”. Pa krenimo…

O NEGATIVNIM RECENZIJAMA

Neminovno je da u nekom trenutku pročitate knjigu koja vam se ne svidi. Imate dvije opcije: ne napisati recenziju, ili napisati recenziju. Ja uvijek biram drugu opciju ako osjećam da imam što reći o knjizi. I ako to mogu napraviti argumentirano i bez pljuvanja po knjizi. Ako to ne možete, radije odaberite prvu opciju. I ne, to nije zbog toga što će vas izdavači otpisati, doći ćemo i do toga.

Kao i sve u životu, negativno je uvijek teže. Lakše je prijateljici reći kako su joj lijepe hlače, je li tako? Probajte joj reći da su ružne. I mislila sam 🙂

Nije problem napisati recenziju kada vas knjiga obori s nogu. Riječi same teku. No, ponekad nam je knjiga toliko loša da i to želimo podijeliti sa svijetom. U tome nema ništa loše, ako znate kako to izvesti. Obično pljuvanje knjige nije negativna recenzija – to je pljuvanje. Iza svake pa i one najlošije knjige stoji neizmjeran trud i rad. Nekome je ta knjiga sve na svijetu. S druge strane, ukusi se razlikuju – nešto što je vama loše, nekome drugome može biti super. Upravo zato treba vrlo oprezno pristupiti pisanju negativnih recenzija. Biste li rekli prijateljici da joj je dijete ružno? I mislila sam 🙂

Ranije sam spomenula da fokus recenzije treba biti osobni dojam. Imajte to na umu kada pišete negativni osvrt. Nemojte govoriti da knjiga ne valja – nekome ona valja. Uostalom, izdavaču je dovoljno dobra da ju objavi, zar ne? Iznesite svoje viđenje nedostataka teme, radnje, likova, ali suzdržite se od ružnih riječi, uvreda i „objektivnih” konstatacija – ništa u vašem doživljaju knjige nije objektivno. Ako kritizirate nešto, potrudite se da to argumentirate. Ne mogu nabrojiti koliko sam recenzija pročitala u kojima piše da je prijevod loš. Samo to – prijevod je loš. To nije kritika, to je uzalud potrošenih trinaest slova. Zašto je loš? Jeste li pročitali original pa možete usporediti? Jesu li rečenice nesuvisle? Nelogične? Navedite primjere. Kao i iza pisanja knjige, i iza prijevoda stoji neizmjeran trud tima ljudi. Unatoč tome, greške se potkradu. Nekoliko grešaka je u redu, no kada je knjiga potpuno nečitljiva zbog loše odrađenog posla, uopće nije loše osvrnuti se na to – odmjereno, argumentirano i uz podlogu. Moj savjet je: ne komentirajte kvalitetu prijevoda, ako niste pročitali izvornik. To je kao da čitav život imate psa, a susjedi dajete savjete kako da se brine o mački. Kužite me? 🙂

Čak i ako uzmete u obzir sve navedeno i negativnu recenziju izvedete maestralno, naći će se izdavača kojima to neće biti po volji. Ima šačica onih kojima smetaju negativni osvrti, do te mjere da prekinu suradnju s blogerima. Nema tu ništa loše. Pucaju brakovi, pucaju prijateljstva, gdje neće suradnje između izdavača i blogera. Ako se ne možete naći na istoj valnoj duljini, razlaz je najbolja opcija. Ne trebate prodati sebe i svoj integritet za besplatnu knjigu ili dvije. Vjerujte mi, znam o čemu pričam, nije vrijedno toga. Predivan je osjećaj kada dan za danom dolaze paketi knjiga koje još mirišu na tiskarski stroj, no neopisivo je bolji osjećaj kada znate da ste postupili po svojoj savjesti i da ono što radite predstavlja vas, a ne ono što mislite da bi netko mogao misliti da biste trebali biti 🙂

Uostalom, uvijek ćemo moći kupiti koju knjigu. Ili posuditi u knjižnici. Nije smak svijeta.

O KONKURENCIJI I MITOVIMA

Za ove četiri godine svega sam se naslušala. Što direktno, što u obliku „čula sam da se priča o tebi” i to je normalno. Toga je bilo od školskih dana, preko sporta, fakulteta, posla… Bilo bi čudno da nestane kao rukom odnešeno samo zato što se tiče nečega što je hobi, zar ne? 🙂

Mora da imam neku vezu. Sigurno mi plaćaju svaki post u kojemu reklamiram njihovu knjigu/akciju/bilo što. Baš ih zanima koliko su mi platili to i to. Kako ja uspijem dobiti knjige od tog i tog izdavača, a oni ne. Zavist je ružna zvijer. Znam, jer me i samu bila napala. Držala me u kandžama prilično dugo. Svi smo to prošli, prolazimo, ili ćemo proći. To je ljudska priroda. Također, voljela bih da su mi imali na čemu biti zavidni, jer to bi značilo da je barem jedna od prve četiri rečenice ovog odlomka istinita. Neznanje i nepoznavanje materije stvaraju najnebuloznije ideje. U to smo se uvjerili posljednjih tjedana. Ne dajte se uvući u to. Bilo bi dobro kada bi ovaj book blogerski svijet funkcionirao pravedno i prema zaslugama, ali to nije tako. Nigdje nije tako. No, ovdje nam to ne uvjetuje kruh. Ovdje je to naš hobi i mi ga diktiramo prema našim pravilima. Ne trebamo se nikome pravdati i dokle god smo zadovoljni s vremenom utrošenim u njega i s rezultatima, ništa drugo nije bitno. I meni je trebalo dugo vremena da uđem u tu fazu, da se vratim na tvorničke postavke onoga što je Sovin kutak bio kada sam ga pokrenula. Puni krug. Tada stvari sjednu na svoje mjesto. Tada nema mjesta ljubomori i zavisti.

Nitko od nas nije otok. Ako želimo u nečemu uspjeti, prvenstveno trebamo mi uložiti najviše truda, no nitko na ovome svijetu nije uspio sam. Naravno, to uvelike ovisi o definiciji uspjeha. Osobno, trenutno se smatram uspješnom. Imam zdravu i sretnu obitelj, uspijevam priskrbiti koji „dinar” prevodeći, imam predivnu ekipu u book clubu (koji je bio moj san od malih nogu), imam fenomenalnu zajednicu knjigoljubaca okupljenih u Sovinom kutku i imam fenomenalne kolegice i kolege book blogere. Vidite, svega toga ne bi bilo bez drugih ljudi i njihove podrške. Jednu od najvećih i najznačajnijih pružila mi je osoba koja predstavlja stup knjiškog bloganja u Hrvatskoj – zbog toga će imati moje poštovanje i moju zahvalnost zauvijek.

Ako nam se planirate pridružiti u ovoj našoj book blogerskoj zajednici, samo dođite, mjesta ima za sve, bez obzira što vam govorili. Samo budite svoji, autentični, entuzijastični i – pismeni 😉

O BOOKSTAGRAMU

Velika je razlika između klasičnog knjiškog bloga i bookstagrama. Bookstagram je izraz za profil na Instagramu posvećen knjigama. Većinom se tu radi o brzom vizualnom prikazu knjige, gdje je fokus više na fotografiji, nego na tekstu. Ima ih i kod nas, lako ih je uočiti – uglavnom im broj pratitelja na Instagramu višestruko premašuje onaj na Facebooku 🙂 E da, i imaju famozne fotografije. Neki čak i pretjerano famozne, ali to je opet pitanje ukusa. Ljudi koji vrijeme koje je meni potrebno da pročitam knjigu i natipkam recenziju utroše na slikanje i sređivanje fotografije su ljudi koji mi nikada neće biti jasni 😀 Ne znam tko bi me mogao natjerati da satima slažem rekvizite, fotografiram i sređujem fotografiju za samo jedan post – I’d rather be reading – ali činjenica je da je to ono što prolazi, sada možda više nego ikada. Sve češće svjedočim hrvatskim bookstagram profilima čiji postovi s pomno razrađenom fotografijom knjige uz nekoliko rečenica i desetak hashtagova prolaze bolje nego moja natipkana recenzija. Recenzije ionako nitko ne čita – rečenica je koja se vrlo često čuje u „našim” krugovima i pitamo se, koji je smisao u pisanju istih. Je li bookstagram budućnost?

Ako krenemo u tom smjeru, zakoračili smo debelo izvan okvira hobija. Pojmovi poput „dosega” nešto su što meni ne predstavlja bitnu stavku. Lijepo je kada te prati velik broj ljudi i, posljedično, to je ono što privlači pažnju izdavačima, no ja nisam zbog toga „ovdje”. Sovin kutak je moj mali dio svemira, koji uređujem kako ja hoću i u njega su dobrodošli svi koji neće prijetiti da tu ravnotežu naruše. Negdje ćemo se naći na pola puta, negdje nećemo, ali trenutak u kojemu budem morala pratiti doseg svojih postova i ocjenjivati koje je vrijeme u danu najpogodnije za objavu, ili koji hashtagovi će nadmudriti algoritme, bit će trenutak u kojemu će Sovin kutak prestati postojati.

Ja sam stara škola. Odrasla sam bez moderne tehnologije, internet sam prvi puta vidjela na fakultetu. Dokle god svaki lajk na mom postu ne bude automatski povećavao sumu na mom tekućem računu, ne mislim se opterećivati time, niti strahovati da će me „zasjeniti” neki mladi bookstagramer. Kao što rekoh, mjesta ima za sve i ovo nije natjecanje. Ako netko želi pretvoriti moj hobi u natjecanje, zna gdje su virtualna vrata 🙂

O vašim vlastitim preferencijama ovisi hoćete li imati blog, pisati recenzije na Facebook stranicu (kao ja ispočetka), imati bookstagram, ili sve do navedenog. Ja sam se Instagramu dugo opirala, no sada vidim da je puno neposrednija mreža od Facebooka, puno mi je draža, iako i dalje recenzije pišem na blogu. Koliko ih ljudi pročita, to je stvar statistike, kojom se ne zamaram.

ZA KRAJ

Sovin kutak donio mi je nekoliko predivnih „nuspojava” kroz godine. Od mog prvog članka za web portal jednog velikog izdavača i članaka na jednom od vodećih internetskih portala u državi, preko moderiranja promocija, prijevoda knjiga, do najdražeg book cluba. Ako krenete na dobar način, ljudi će vas prepoznati, cijeniti, preporučiti, otvoriti vam vrata i držati ih otvorenima. Možemo govoriti o tome kako dobro prolaze samo oni koji imaju vezu, ili se znaju „uguziti”. Ja sam živi svjedok da nije tako. Bilo je nekoliko situacija koje su išle meni na štetu, no u konačnici se to pokaže boljom opcijom. Kako bi rekla jedna od mojih prvih podrški u ovom book blogerskom svijetu – smeće se samo iznese.

Autentičnost je važna. Biti svoj, svakako. No, nikako se nemojte izolirati, jer nigdje nećete naći podršku kao među svojima. Da nije bilo kolegica blogerica, ja vjerojatno ne bih dobila niti jednu knjigu od izdavača, ne bih dobila priliku prevoditi knjige, moderirati promocije, niti voditi book club. Pleme je važno, a ovo naše prilično je cool. Iako sam dugo vremena bila jako ogorčena na nepravdu u odnosu izdavača prema blogerima, zavidna nekim book blogericama na količini knjiga koje dobivaju, frapirana činjenicom da pojedini izdavači na svojim službenim stranicama dijele nepismene recenzije nekih blogera, ljuta na činjenicu da je kvantiteta bitnija od kvalitete i da je broj napisanih recenzija važniji od kvalitete istih, te da se brojem pratitelja na stranici određuje vrijednost pojedinog blogera, shvatila sam da je to samo i jedino moj problem. Istina je ono što kažu – sve je u glavi. Kada sam odlučila odbaciti tu negativu i fokusirati se na ono jedino na što mogu u toj čitavoj priči utjecati – sebe i svoj kutak – stvari su se okrenule za sto osamdeset i sada uživam u Sovinom kutku više nego ikada. Po svojim pravilima, za svoj gušt. I to je ono zbog čega Sovin kutak postoji.

Ako se kojim slučajem netko od vas nalazi na prekretnici otvaranja svog bloga, nemojte se obeshrabriti brojem book blogera u Hrvatskoj – za pravu kvalitetu uvijek ima mjesta i, vjerujte mi, nju će se prepoznati. Najveća potvrda toga stigla mi je u obliku riječi kojima me je predstavila moderatorica našeg panela prošli četvrtak. U tom trenutku je kliknulo – pa ja sam stvarno jedna od vrhunskih knjiških blogerica u Hrvatskoj. I kao takva, želim se s ovog mjesta zahvaliti svim kolegicama i kolegama blogerima koji mi od prvog dana pružaju nesebičnu podršku, svim izdavačkim kućama, njihovim PR-ovcima, urednicima koji od prvog dana cijene trud i rad hrvatskih blogera, a posebice onima koji su mi pružili priliku da se dokažem i kao prevoditeljica. Iz dubine srca zahvale idu u smjeru našeg jedinog knjižarskog lanca za ostvarenje moja dva najveća sna – moderiranje promocija i vlastiti book club. Nema riječi kojima mogu izreći koliko mi to znači.

Nadam se da će ova epidemija brzo jenjati i da ćemo se moći vratiti našim promocijama, kavama, book clubovima i – šećer na kraju, ultimativni događaj za svakog book blogera – Interliberu.

Do tada, uživajte u simbolu book blogerske zajednice u hrvatskoj  OVDJE

I da, ako naletite na koju grešku u tekstu, ne zamjerite – ispravit će se sigurno 😉

IMG_20200428_163303-01

 

„Europa iznutra i izvana / Europe Inside Out“

projekt izdavačke kuće Hena com, sufinanciran u sklopu inicijative Kreativna Europa, Europske unije i Ministarstva kulture RH

Onima koji vjerno prate, već je poznato kako je projekt izdavačke kuće Hena com – Europa iznutra i izvana – ponovno krenuo. Nakon velikog uspjeha prije dvije godine, projekt ponovno kreće i ove godine, a obuhvaća prijevode i promociju deset suvremenih europskih romana koji će biti objavljeni u razdoblju od osamnaest mjeseci.

Već je objavljen prvi od deset romana, a riječ je o romanu naslova Indigo austrijskog pisca i prevoditelja Clemensa J. Setza.

indigo300

Autori čija će djela biti objavljena u sklopu projekta su:

Clemens J. Setz: Indigo

Jan Carson: Potpirivanje

Alicia Kopf: Brat od leda

Tom Malmquist: U svakom trenutku još smo živi

Bruno Vieira Amaral: Bivše stvari

Katja Kettu: Primalja

Halldóra K. Thoroddsen: Dvoslojno staklo

Saskia De Coster: Noćni roditelji

Hana Andronikova: Zvuk sunčeva sata

Tiit Aleksejev: Hodočašće

Petero od njih gostovat će u Zagrebu za vrijeme trajanja projekta.

Više o projektu i autorima, donosim vam u nastavku, zahvaljujući objavi za medije od samog izdavača.

 

O PROJEKTU

“Europa iznutra i izvana 2020. – 2021.” nastavak je iznimno uspješnog projekta prijevoda i promocije književnosti koji se provodio 2018. i 2019. godine. Tijekom prijašnjeg razdoblja bavili smo se problemom otuđenja i izolacije pojedinaca u književnosti, ali predstavljenim iz bitno različitih perspektiva. U narednom periodu nastavljamo s istim ciljem, i dalje otvaramo prostor glasovima marginaliziranih, ali naglasak stavljamo na pitanje što to znači biti vidljiv u književnosti. Svi romani u ovome ciklusu bave se različitim društvenim problemima – mentalnom bolešću, tugom, problemima LGBTQ-zajednice, ageismom, samohranim roditeljstvom itd. Tijekom 18 mjeseci istražit ćemo kako su ti problemi prikazani i vidljivi u književnosti i na koji se način oživljavaju kroz književnost, kroz umjetnost.

Objavit ćemo deset suvremenih europskih romana napisanih na deset različitih jezika – na katalonskom, flamanskom (nizozemskom), švedskom, njemačkom, finskom, češkom, portugalskom, islandskom, estonskom i engleskom. Višestruko nagrađivanim romanima domaćoj ćemo publici predstaviti devet nikad prije na hrvatski prevedenih i kod nas objavljenih autora, u suradnji s izvrsnim književnim prevoditeljima.

Uz promociju književnosti pisane na „manjim“ europskim jezicima (osam je romana napisano na „manjim“ jezicima, poput islandskog, flamanskog, katalonskog, češkog i sl.), cilj nam je dovesti petero autora u Hrvatsku da bismo na različitim književnim događajima otvorili kulturnu razmjenu i potaknuli raspravu o različitim aktualnim temama, a sve uz implementaciju slojevite i promišljene kampanje u digitalnom marketingu. U sklopu projekta promovirat će se i domaći autori, kroz katalog prevedenih ulomaka iz njihovih nagrađivanih i cijenjenih romana, koji će se plasirati na europsko književno tržište.

 

O AUTORIMA

CLEMENS J. SETZ

Clemens J. Setz (Graz, 1982.), nazivan i wunderkindom, austrijski je pisac i prevoditelj, a bivši matematičar i kompjutoraš. Studirao je matematiku i germanistiku. Godine 2007. debitirao je s romanom Söhne un Planeten, a već s drugim romanom, Die Frequenzen, bio je finalist za nagradu “German Book Prize”. Godine 2011. osvojo je nagradu književnog sajma u Leipzigu sa zbirkom kratkih priča Die Liebe zur Zeit des Mahlstäder Kindes. Godinu nakon, 2012., ponovno je bio u finalu za nagradu “German Book Prize” s romanom Indigo, a 2015. dobio je nagradu “Wilhelm Raabe” za roman Die Stunde zwischen Frau und Gitarre (2015.). Njegova su djela i roman Die Frequenzen (2009.) i zbirka kratkih priča Glücklich wie Blei im Getreide (2015.). Prepoznat je i od publike i od kritike, a uspoređivan je s Nabokovom i Fosterom. Živi i radi u Austriji.

1

BRUNO VIEIRA AMARAL

Bruno Vieira Amaral (Barreiro, 1978.) nagrađivani je portugalski pisac. Diplomirao je modernu i suvremenu povijest na Sveučilištu u Lisabonu. Osim pisanjem, bavi se književnom kritikom, prevođenjem, urednik je časopisa LER i jedan od autora Vodiča za 50 portugalskih izmišljenih likova. Svojim romanom As primerias coisas (Bivše stvari) osvojio je četiri važna priznanja za portugalsku književnost: nagradu za knjigu godine 2013., nagradu „Fernando Namora 2013“, nagradu „PEN“ 2013. i nagradu „Jose Saramago“ 2015. godine. Njegova su djela i Aleluia! (2015.) i roman Hoje estarás comigo no Paraíso (2017.), za koji je primio nagrade „Tabula Rasa“ i „Oceanos Prize for Literature in Portuguese Language“. U sklopu projekta Literary Europe Live smješten je među deset najzanimljivijih pisaca i spisateljica aktivnih danas u Europi. Živi i radi u Portugalu.

2

KATJA KETTU

Katja Maaria Kettu (Heikkinen, 1978.) suvremena je finska autorica i redateljica. Jedna je od najpriznatijih i najprodavanijih finskih autora danas, a ovjenčana je brojnim književnim nagradama. Diplomirala je animaciju na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Turku te finski jezik i književnost na Sveučilištu Tampere. Predaje režiju, piše scenarije za glazbene spotove i radi kao konzultantica za književne i filmske projekte. Debitirala je godine 2005. romanom Surujenkerääjä s kojim je nominirana za književnu nagradu „Helsingin-Sanomat“ u kategoriji najboljeg debitantskog romana. Slavu je stekla romanom Kätilö (Primalja), koji je prodan u 130 000 primjeraka u Finskoj i adaptiran za film. Prevedena je na 20 jezika, a opus joj uključuje djela Rose on poissa (2018.), Yöperhonen (2015.), Piippuhylly (2013.) i Hitsaaja (2008.). Njezin je stil hvaljen ponajviše zbog jedinstvenog, lirskog, nekolebljivog načina pripovijedanja. Živi i radi u Finskoj.

3

HANA ANDRONIKOVA

Hana Andronikova (Zlín, 1967. – Prag, 2011.) bila je poznata češka književnica. Diplomirala je engleski i češki jezik i književnost na Sveučilištu u Pragu. Nakon niza godina rada u korporativnom financijskom sektoru, posvetila se pisanju i postala je full time-spisateljica romana, drama i kratkih priča. Već je s prvim romanom 2001. Zvuk slunečních hodin (Zvuk sunčeva sata) osvojila i publiku i kritiku. Roman joj je priskrbio nagradu „Magnesia Litera“ 2002. godine. Zapažena je zbog dobrog korištenja vremena kao strukturalnog elementa u svojim narativima i zbog umijeća da dočara intimne i dramatične trenutke koristeći okrnjene rečenice i fragmente. Pohađala je i prestižnu radionicu Iowa Writers’ Workshop u SAD-u, a nakon što se vratila, ubrzo joj dijagnosticiran rak dojke. 2010. godine napisala je knjigu Nebe nemá dno (2010.) koja je osobna kronika borbe s bolešću i razumijevanja moguće smrti. Iduće godine, 2011., za to je djelo opet dobila nagradu „Magnesia Litera“, ali, nažalost, uskoro je izgubila bitku s bolešću. Imala je 44 godine.

4

SASKIA DE COSTER

Saskia de Coster (Leuven, 1976.) mlada je i zapažena belgijska vizualna umjetnica, književnica i dramatičarka, koja se redovito i rado odaziva na sudjelovanje u televizijskim debatama. Studirala je germanske jezike na Katoličkom sveučilištu Leuven, a na istome je sveučilištu diplomirala književnost 1998. godine. Dosad je objavila sedam romana: Vrije val (2002.), Jeuk (2004.), Eeuwige roem (2006.), Held (2007.), Dit is van mij (2009.) i Wij en ik (Mi i ja, 2013.) i Nachtouders (Noćni roditelji, 2018). Njezin je roman Held nominiran za književne nagrade „BNG“ i „AKO“, a posljednja su joj dva romana, Dit is van mij i Wij en mik, nominirani za „AKO“ i „The Golden Owl“. Za roman Wij en mik (Mi i ja) 2014. je godine dobila nagradu „Cutting Edge“ te nagradu „Opijz Literatuurprij“. O njezinu je književnom radu često rečeno da piše „s neopisivim guštom“ i da svoje priče, a i osebujne likove, uvijek začinjava čvrstom dozom britkog humora. Živi i radi u Belgiji.

5

TOM MALMQUIST

Tom Malmquist (Švedska, 1978.), švedski je pjesnik i romanopisac, i bivši igrač hokeja na ledu. Nakon što je objavio dvije iznnimno uspješne pjesničke zbirke, 2015. je godine objavio i svoj prvi roman I varje ögonblick är vi fortfarande vid liv (U svakom trenutku još smo živi), autobiografsku, gotovo ispovjednu prozu koju je kritika pohvalila kao „bijesno remek-djelo“. Za roman je ovjenčan prestižnim švedskim književnim nagradama, poput „Dagens Nyheter Culture Prize“i „The Karin Boye Literary Prize“, a ušao je i u uži izbor za nagradu „Nordic Council’s Literature Prize“. Živi i radi u Švedskoj.

6

ALICIA KOPF

Alicia Kopf pseudonim je katalonske književnice Imme Ávalos Marqués (Girona, 1982.), hvaljene spisateljice romana i kratkih priča, ali i nagrađivane vizualne umjetnice. Diplomirala je primijenjene umjetnosti i književnu teoriju, a danas predaje na Otvorenom sveučilištu Katalonije, gdje joj je polje zanimanja komunikacija. Prvu zbirku priča objavila je 2011. godine, a prvi roman, Germa de gel (Brat od leda) objavila je 2016. Taj joj je roman priskrbio brojna priznanja i nagrade, poput „Documenta Prize“, „Booksellers Award“, „Ojo Critico Prize“ i „Calamo Award 2017“. U izgradnji romanesknoga svijeta Alicia isprepliće povijest, individualnost, ali i geografsku smještenost, pri čemu uključuje i mnoge autobiografske elemente. Živi i radi u Kataloniji.

7

HALLDÓRA K. THORODDSEN

Halldóra K. Thoroddsen (Rejkjavik, 1950) islandska je književnica. Diplomu je primila na dvama faklutetima, na Iceland College of Eduation i na Iceland Academy of the Arts. Radila je kao učiteljica, sudjelovala je u izradi kurikula umjetnosti za osnovnu školu i bila je urednica radijskoga programa. Piše poeziju, kratke priče, mikrofikciju i romane. Prvu zbirku priča Hárfínar athugasemdir objavila je 1998., a potom i mikrofikciju 90 sýni úr minni mínu 2002. Drugu zbirku pjesama Gangandi vegfarandi objavila je 2005., zbirku kratkih priča Aukaverkanir 2006., a roman Tvöfalt gler (Dvoslojno staklo) 2016. Roman joj je donio dvije važne nagrade; „Icelandic Women’s Literature Prize“ 2016. i „Europsku nagradu za književnost“ 2017. Živi i radi u Rejkjaviku.

8

JAN CARSON

Jan Carson (Balllymena) irska je spisateljica. Piše kratke priče i romane, a radi i kao voditeljica umjetničkog programa. Prvi, magično realističan roman o dječaku koji polako nestaje Malcolm Orange Disappears objavila je 2016. godine, na oduševljenje književne kritike. Sa zbirkama kratke priče osvojila je nagradu „Harpers’ Bazaar“ 2016., a s romanom The Fire Starters (Potpirivanje) „Europsku nagradu za književnost“ 2019. U godini 2017. izašla joj je zbirka kratke fikcije Postcard Stories, nastala tako što je Carson svakoga dana u 2015. godini pisala po jednu priču na poleđini razglednice i slala je prijatelju. Zagrebačka publika imala ju je prilike upoznati na Festivalu europske kratke priče (FEKP) 2018. godine. Živi i radi u Belfastu.

9

TIIT ALEKSEJEV

Tiit Aleksejev (Kohtla-Järve, 1968.) estonski je dramatičar i romanopisac. Studirao je povijest na Sveučilištu Tartu, a radio je kao estonski diplomat u Francuskoj i u Belgiji. Roman prvijenac, Valge kuningriik, žanrovski krimić, napisao je 2006. godine i s njime je osvojio nagradu „Betti Alver“ za najbolji debitantski roman. Drugi roman, Palverand (Hodočašće) koji je napisao 2008, prvi je dio trilogije povijesne fikcije koji mu je osigurao „Europsku nagradu za književnost“. Dosad je objavio i drugi dio te trilogije, Kindel linn (2011.), a povijesnim se temama bavi i u dvjema dosad objavljenim dramama, Leegionärid (2010.), za koju je 2011. primio nagradu „Virumaa Literary Award“, i Kuningad (2014.). Živi i radi u Estoniji.

10

Za više informacija o projektu, gostovanjima autora i izlascima novih naslova, pratite Hena com na društvenim mrežama Facebook i Instagram.

MALO DRUKČIJE PREPORUKE ZA INTERLIBER

Još nas manje od tjedan dana dijeli od najljepših šest dana u godini – barem za sve knjigoljupce.

Gledajući razne preporuke za ovogodišnji sajam knjiga i more noviteta koje nam pripremaju izdavači, odlučila sam napraviti svoj popis preporuka, koji je upravo to – moj. Knjige koje ću vam predstaviti u ovom postu nisu noviteti – tek nekoliko njih toliko je „friško ispod čekića”, da za njih još nemam niti adekvatnu fotografiju 🙂 Knjige koje vam donosim u nastavku ili sam čitala ili planiram/želim čitati, kupila bih i sama da ih već ne posjedujem, ili ću ih kupiti ove godine na Interliberu. Bez prevelikog ulaženja u detalje, kako i treba biti kada su u pitanju popisi 😉

Pa krenimo.

1. NOVITETI

Red je da listu preporuka otvorimo onim što je najzanimljivije svakog Interlibera, a to su novi naslovi. Izdavači nas uporno svake godine zatrpaju novitetima u ovo doba, tako da ili moramo dobro „pročešljati” ponudu i odabrati nešto za sebe, ili prodati neki organ kako bi nabavili sve. Vjerujem da, kao i ja, spadate u ovu prvu skupinu. Moj odabir u moru noviteta ove godine definitivno je novi roman Jessie Burton „Ispovijest”. Nakon Minijaturistice i Muze, jedva čekam vidjeti što nam je u novoj knjizi pripremila ova predivna vrckava Britanka. Sve pohvale Profilu za izdavanje prijevoda u prilično kratkom roku u odnosu na izvornik.

„Nijemi pratitelji” Laure Purcell drugi je naslov među novitetima kojemu se jako veselim. U hrvatskom prijevodu donosi ga Znanje,a riječ je o jezivom gotičkom trileru, koji nije preporučljivo čitati nakon što se smrači.

„Astrofizika za ljude u žurbi” svjetski poznatog astrofizičara Neila DeGrassea Tysona, na svima pristupačan način objašnjava osnovne pojmove i teorije iz područja astrofizike. Naslov koji već dugo mjerkam na engleskom jeziku, donosi nam Znanje.

„Djevojka iz močvare” prvijenac je Delie Owens koji od prošle godine žari i pali knjiškim krugovima diljem svijeta, konačno je dočekao hrvatski prijevod i to u izdanju Vorto Palabre. Iako je već neko vrijeme dostupan u knjižarama, vjerujem da će svejedno biti jedna od glavnih uzdanica ove izdavačke kuće na ovogodišnjem Interliberu.

„Uvez” Bridget Collins za Stilus knjigu izabrala je Ingrid Divković u sklopu svoje Knjižnice srca i naslov je koji mi u izvorniku već neko vrijeme krasi police, ali vjerujem da neće još dugo biti nepročitan. Priča o knjigama koja dira u dušu.

20191103_112913-01

2. DOMAĆICE

U moru stranih naslova ne smijemo zaboraviti na jake snage hrvatskih autora, koji u posljednjih par godina konačno počinju dobivati pažnju i prostor koji zaslužuju – pa makar si ga sami stvorili putem samoizdavanja.

Marilena Dužman jedna je od tih na listi odabranih domaćica. Iako smo debelo zagazili u jesen, za ljetne priče nikada nije kasno. „Opsidijan” je jedna od takvih, koja će vam pomoći da zaboravite na hladnoću uz vruću priču s Tenerifa. Na ovaj sam naslov posebno ponosna, budući da sam na njemu surađivala s Marilenom kao urednica. Marilenine knjige pronađite na štandu Naklade Neptun. Možda pronađete i samu Marilenu – ja se tome iskreno nadam 🙂

O „Djeci slijepoga kovača” Mire Morovića i fenomenu Naklade Fragment već sam puno pisala, samo ću dodati – ako niste planirali kupiti prvijenac Mire Morovića na Interliberu, promijenite to pod hitno. Nekolicina stranih autora krimića može se mjeriti s Mirom, toliko ću reći. Miro i njegova knjiga čekaju vas na štandu Hoću knjigu.

„Zvijezde među nama” Sanje Srdić Jungić definitivno nisu novitet na knjiškoj sceni. O Lukasu i Nori čita se još od proljeća, no ne škodi podsjetiti da je jedan od najljepših ljubavnih romana hrvatske autorice i dalje tu, i svakako ga trebate pročitati ako već niste. Zvijezde su pale na štand Hoću knjigu pa ih potražite tamo 😉

Knjiga koju sam pročitala prije nekoliko dana, autobiografska je divota Nastje Kulović „Kud si krenula?”. Priča o jednoj bolesti, koja je svojeglavo ušetala u živote obitelji Kulović i napravila dar-mar, ispričana toliko dirljivo, toliko razumski, a opet toliko osjećajno, poetično do same granice proze, podsjetit će vas da se sve događa s razlogom, a ono što je važno jest kako ćemo mi to prihvatiti – kao muku ili kao lekciju.

Posljednja dva domaća naslova ulaze u kategoriju „kupujem na Interliberu”, a to su već svima poznati krimi roman „Težina stvarnosti” Jana Bolića te relativno friško izdanje, zbirka pjesama hrvatskog Atticusa Davora Krivskog „Kolekcionar ljubavi…svih vrsta”. I vas i mene čekaju na štandu Beletre.

20191103_113107-01

3. SF & FANTASY

U ovoj kategoriji nekako se našlo najviše knjiga, možda zato što mi u posljednje vrijeme taj žanr najviše paše ili možda zato što se u njemu nalaze serijali – nije važno.

„Saga o vješcu” Andrzeja Sapkowskog sastoji se od pet romana (šuška se i o šestom) i dviju zbirki priča prema kojemu je napravljena video igrica, a u prosincu nas očekuje i ekranizacija – TV serija kreće na Netflixu 20. prosinca. Fantasy serijal koji ljubitelji žanra nikako ne bi smjeli propustiti. Egmont je za nas preveo zbirke priča i dva romana, a u najavi je i ostatak serijala.

Duologiju „Šest vrana” Leigh Bardugo donijelo nam je Znanje i, iako se može čitati kao zaseban serijal, dio je „nadserijala” Grishaverse kojemu kronološki prethodi trilogija „Shadow and Bone” za koju ovim putem apeliram na izdavača da se baci na posao 😉 Ekranizacija serijala upravo se snima u susjednoj Mađarskoj, a navodno bi na male ekrane trebala stići negdje tijekom iduće godine.

„Dina” Franka Herberta klasik je među SF naslovima, dio serijala za koji se nadam da ćemo u cijelosti čitati na hrvatskom jeziku. Jedan od mnogih naslova koji predugo čekaju nepročitani na mojim policama, ali nadam se da ću do objave nastavka „ispoštovati” Franka i SF žanr 🙂

Laini Taylor sa svojom „Kći dima i kosti” osvojila me na prvu. Totalni sam „pušioničar” kad su u pitanju YA fantasy priče (pitajte me za Prijestolje od stakla serijal, molim vas 😀 ). Kao pravilo žanra, dio je serijala pa strpljivo čekamo da nam Vorto Palabra dovede nastavke u naše knjižare.

Šećer na kraju urnebesna je priča o anđelu i vragu iz pera dvojice velikana žanra Neila Gaimana i Terryja Pratchetta, koja je također dobila svoju ekranizaciju s fenomenalnom glumačkom postavom. „Dobre predznake” pronaći ćete na štandu Zagrebačke naklade.

20191103_113337-01

4. PROZA ZA DUŠU – moju, barem 😀

„Plemeniti gospodin u Moskvi” Amora Towlesa, još je jedan naslov o kojemu se ne prestaje pričati. Prema onome što sam čula o knjizi, zaslužila je mjesto u ovoj kategoriji, ali i na vašim policama. Za njezinu hrvatsku inačicu zahvalite Mozaik knjizi.

Kvartet Godišnja doba mog „author crusha” Karla Ovea Knausgaarda definitivno je kolekcija koju morate imati. Ocean More za nas je preveo prva tri nastavka (Jesen, Zima i Proljeće), a nadam se da bi nas uskoro mogli iznenaditi i s Ljetom. Eseji o svemu i svačemu, o životu, o sitnicama, napisani na njegov klasičan poetski način, posvećeni njegovoj tada još nerođenoj kćeri, donijet će vam novu perspektivu na svakodnevne stvari, koje tako često uzimamo zdravo za gotovo.

Još jedan kvartet o godišnjim dobima napisala je Ali Smith, a o njezinoj „Jeseni” već sam ranije pisala. Budući da je to knjiga koju sam čitala iz knjižnice, nema je na fotografiji, ali također ulazi u “kupujem na Interliberu” kategoriju. Čim se probijem do štanda naklade Vuković & Runjić.

20191103_113640-01

5. DJEČJE KNJIGE

Kako djeca rastu, tako se mijenja i naš čitalački fokus. Zato ovdje nećete pronaći slikovnice, nego knjige za malo starije dječake i djevojčice.

Za početak, „Priča o neustrašivim hrvatskim ženama”, knjiga mlade divne hrvatske autorice Tatjane Barat. Pedeset hrvatskih heroina iz raznih područja djelovanja, inspirirat će vas i vaše djevojčice, ali i dječake. Ne zaboravite potražiti prepoznatljive ljubičaste korice na štandu Iris Illyrice.

Kultni naslovi poput već etabliranog „Čuda” R.J. Palacio (Fokus na hit) i apsolutno svega iz pera britanskog glumca i autora Davida Walliamsa (Mozaik knjiga) već su se odavno trebali naći na vašim policama, ali ukoliko nekim slučajem nisu, možda ih ove godine pronađete na lijepom popustu.

Na popis svakako treba uvrstiti tri predivne knjige u još ljepšem izdanju Znanja, koje osim što će uljepšati vaše police, naučit će puno toga vas i vaše male čitače. To su redom „Nikadgrad” Jessice Townsend, „Istraživač” Katherine Rundell i „Tajna Slavujeve šume” Lucy Strange.

20191103_115735-01

6. KRIMI/TRILER

Nezaobilazni noviteti o kojima sam već pisala, dvije uzdanice izdavačke kuće V.B.Z., dva Alexa koja nikako ne smijete propustiti ove godine – Alex North i njegov „Šaptač”, te debitant Alex Michaelides i svjetski fenomen „Nijema pacijentica” neka vam budu prvi izbor ako „pikirate” dobre i jezive trilere.

Za školski, provjereno kvalitetan britanski krimić obratite se velikanu žanra Peteru Jamesu. Nakon genijalne „Smrtonosne šale” u izdanju Opus Gradne, na ovogodišnjem Interliberu očekuje vas „Krunski dokaz” koji nam donosi Fokus na hit.

Ne zaboravite niti kraljicu žanra, veliku Karin Slaughter – odaberete li bilo što iz njezinog opusa, nećete pogriješiti. Od starijih naslova svakako potražite „Grad murjaka” i serijal o Willu Trentu, a od noviteta zavirite među korice knjige „Dobra kći”. Karin je tamo gdje je Znanje, to se već zna 😉

Za povratak klasicima u novom krimi ruku svratite do Fokusa i obratite se dobrom starom Nesbou – svakako provjerite njegovu verziju Macbetha.

A za urnebesno dobar crnohumorni krimić pobrinula se Chloe Esposito. Njezinu „Ludu” i „Opaku” pronaći ćete na štandu Stilus knjige. Autorici šaljemo dobre vibre da nam čim prije donese i treći nastavak serijala o ludoj Alvini Knightley.

20191104_140439-01

7. LJUBAVNI

U novije vrijeme poimanje pojma ljubavni žanr razlikuje se od osobe do osobe, no za mene je ljubavni roman ono što je oduvijek bio – romantična priča, koja dira u dušu. Ono drugo je… pa, ono drugo 🙂

Ceceliju Ahern i njezin „P.S. Volim te” malo koji ljubitelj žanra nije čitao. Predivna priča o Holly i Gerryju svima se uvukla pod kožu, toliko da ni više od desetljeća kasnije nismo zaboravili emocije koje su nas obuzele kada smo saznali da nam je autorica pripremila nastavak priče. „Klub P.S. volim te” Profil nam je donio u hrvatskom prijevodu na isti dan kada je izašao i izvornik i na tome im naklon do poda.

Serijal Sedam sestara Lucinde Riley potpuno me opčinio ovog ljeta. Predivna priča o sestrama D’Apliese uvući će vam se pod kožu dublje no što ste mogli zamisliti. Iskreno se nadam da će nas na Interliberu dočekati i četvrti nastavak ove prekrasne sage, „Biserna sestra”.

Jedna od bezvremenskih ljubavnih priča svakako je i „Ljubavna pisma s Montmartrea” Nicolasa Barreaua, koju ćete pronaći na štasnu Leo Commercea.

Trebam li uopće pisati o Colleeen Hoover? Ako čitate preporuke za ljubavni žanr, onda već znate sve o njoj i njezinom opusu. Reći ću samo da njezin najnoviji prijevod na hrvatski donosi Naklada Neptun 9. studenoga. Da, to je i naslov knjige i datum izlaska 😉

20191104_140753-01

8. PUBLICISTIKA

Ako pratite Sovin kutak, onda znate da je prvi naslov koji ću preporučiti kada je riječ o non-fiction naslovima autobiografija performerice svjetskog glasa Marine Abramović „Prolazim kroz zidove” u izdanju Naklade Iris Illyrica. Knjiga koja je izašla točno prije godinu dana ne prestaje plijeniti pažnju, a ako ste u mogućnosti do siječnja iduće godine svakako posjetite njezinu izložbu Čistač koja je postavljena u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu.

Kad smo već kod autobiografija, ljubitelji sporta, a posebno košarke nikako ne bi smjeli propustiti autobiografiju jednog od najvećih virtuoza tog sporta na ovim prostorima, Krešimira Ćosića, „Igraj, vjeruj, živi”. Knjigu je dovršila i pripremila Krešina najstarija kćer Ana Ćosić Pajurin, a pronaći ćete ju na štandu Večernjeg lista i Hoću knjigu.

„Budni u 5” Robina Sharme u izdanju Koncept izdavaštva definitivno je naslov za kojim trebate posegnuti ako vas, kao mene, obveze progone, sustižu i nemilo gaze. Možda ove godine zajedno otkrijemo kako osvojiti svijet ako ustanemo samo malo ranije 😉

Za slijedeća dva naslova protegnut ćete noge do Planetopijinog štanda. „Kratka povijest gotovo svega” Billa Brysona opsežno je i zanimljivo štivo o povijesti… pa, svega 😀 , a filozofski roman „Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima” promijenit će mišljenje koje imate o sebi i onome što je zaista važno u životu.

20191104_141024-01

9. GIRL POWER

Naslovi koje ovdje navodim zaslužili su posebnu kategoriju, jer su ih napisale sve odreda snažne žene i, budući da vjerujem da ste za sve od njih već čuli, samo ću ih nabrojiti, a vi ponavljajte za mnom i zapisujte 🙂

Apsolutno SVE što je ikada napisala i objavila Chimamanda Ngozi Adichie MORA se naći na vašim policama, MORA se pročitati i čuvati kao oko u glavi. Zahvalit ćete mi kasnije 🙂

Mala knjižica mudrosti, iskustva, ljubavi i životnih savjeta najpoznatije crnkinje u showbusinessu, Oprah Winfrey, „Ono u što sam sigurna”, već je neko vrijeme rasprodana i nedostupna u knjižarama, no ako ju slučajno „snimite” negdje na Inerliberu, obavezno ju kupite.

Druga najpoznatija crnkinja u Americi, bivša prva dama Michelle Obama, osim što je bila podrška i mirna luka neprežaljenom američkom predsjedniku Baracku Obami, postala je i ostala ikona mudrosti i sinonim za girl power. Njezine „Citate za život” pronaći ćete na Profilovom štandu, a autobiografija „Moja priča” čeka vas na štandu Planetopije.

Elena Ferrante. Samo to. ELENA FERRANTE. Zapamtite. Zapišite. Kupite SVE. Nema na čemu.

20191104_141409-01

10. STRANA KNJIGA

U ovu kategoriju okupila sam naslove koji (prema mom trenutnom saznanju) još uvijek nisu prevedeni kod nas, a možete ih potražiti na štandovima izlagača koji prodaju naslove na engleskom jeziku – Znanje i Hoću knjigu su dva za koje sam sigurna, ali vjerojatno ih ima još.

Autobiografija glumca Bryana Cranstona „A life in parts” definitivno treba biti na vrhu popisa, kao i zbirka priča „Uncommon type” Toma Hanksa. Dečki, osim što su fenomenalni glumci, genijalno pišu.

Novi roman Stephena Kinga „The Institute”. Kralj + novi roman = što se čeka?

Povijesna fikcija divne Elizabeth Gilbert „City of girls” jedan je od naslova za koji sam se potajno nadala da bi nas mogao iznenaditi na ovogodišnjem Interliberu u hrvatskom prijevodu – tko zna, još nije kasno 🙂 Ako ipak ne bude, potražite ga u izvorniku, isplati se. Nominirana je za Goodreadsovu nagradu, trebali što dodati?

Knjiga koju nazivaju feminističkom Ilijadom, „The silence of the girls” Pat Barker još je jedan od naslova koji ne biste trebali propustiti ove godine.

Za one mlade u duši, nezaobilazan je DC Icons serijal – četiri naslova iz pera četiriju fantasy autora koji pričaju priču o jednom od četiri legendarna superjunaka iz DC Universe franšize. Riječ je o Wonder Woman, Batmanu, Catwoman i Supermanu. Romani međusobno nisu povezani, a ja sam do sada pročitala samo prvi objavljeni, koji je napisala Leigh Bardugo i reći ću samo nemojte propustiti. Marie Lu i Sarah J. Maas hrvatskom su čitateljstvu već dobro poznate, a vjerujem da ni Matt De La Pena ne zaostaje za njima. Iz pouzdanih izvora (jer sam ja svoje tamo pronašla 😀 ) znam da ih Znanje skriva na svojim policama 😉

Šećer na kraju dječja je knjiga autora kojeg hrvatska publika bolje poznaje kao ilustratora koji u tandemu dolazi s Neilom Gaimanom, Chrisa Riddella. Oni mlađi vjerojatno ga znaju kao pisca serijala o djevojčici Ottolini, koji je izdao Profil. „The Guardians of Magic” prvi je nastavak novog čarobnog serijala, nedavno je objavljen pa nisam sigurna hoće li se zateći na našem Interliberu (moj primjerak doputovao je kao rođendanski poklon preko Book Depositoryja), no ako ga kojim slučajem ulovite, ne puštajte ga. Predivna priča o troje hrabre djece, koji svojim čarobnim predmetima i talentom pokušavaju vratiti magiju u kraj iz kojega je ona protjerana.

20191104_141904-01

11. KLASICI

Knjige o kojima je sve već odavno rečeno, no ako ih kojim slučajem još niste uklopili u svoju biblioteku, učinite to upravo na Interliberu.

Najnovija inačica „Malog princa” s proširenom stvarnošću čeka vas kod Mozak knjige.

Dječji klasik „Anne od zelenih zabata” i njezin nastavak „Anne od Avonlee” Lucy Montgomery proteklih su se godina mogli kupiti na štandu V.B.Z.-a za samo 20kn pa svakako ne propustite ako ih bude i ove godine.

Na štandu Šarenog Dućana čeka vas moj najdraži Oscar Wilde i „Slika Doriana Graya” te ruski klasik Mihaila Bulgakova „Majstor i Margarita” o kojemu još uvijek nemam jasno mišljenje osim da ga treba pročitati 🙂

Šećer na kraju, klasik je koji nam u novom ruhu ove godine donosi Naklada Iris Illyrica, kultna priča o sestrama March, „Male žene” Louise May Alcott. S obzirom kako nam se krajem godine smiješi i nova ekranizacija s fantastičnom glumačkom postavom, pravo je vrijeme da se bacite na čitanje ove divne knjige ako već niste.

20191104_142216-01

12. BONUS KATEGORIJA

Ovdje sam smjestila predivne knjige koje jednostavno morate imati na svojim policama, bez obzira na spol, dob ili žanrovsku orijentaciju 🙂

„Snježna sestra” Maje Lunde čeka vas na štandu Ljevak knjige. Zavirite pa mi recite jesam li u pravu kad kažem da ju morate imati 🙂

Glazbene slikovnice iz serijala Orkestar priča priču apsolutni su hit gotovo godinu i pol dana nakon izlaska prva dva naslova. Orašar i Četiri godišnja doba oduševili su nas prošle godine potkraj ljeta, a sada im se pridružuju Labuđe jezero i Trnoružica. Čekaju vas na onom veeelikom štandu u „petici”, iznad kojeg piše Školska knjiga. Samo pazite, ako se slučajno zateknemo tamo u isto vrijeme, ne biram sredstva da se domognem knjiga, borit ću se za njih do posljednjeg primjerka 😉

20191104_142708-01

Toliko od mene, vidimo se na Interliberu – ako me sretnete mahnite, povucite za rukav, samo mi nemojte uzeti knjigu pred nosom jer to ne opraštam 😉

20191106_125321-01

Izdavači na Interliberu 2019. -Mozaik knjiga

Pregršt noviteta za sve uzraste i ove godine pripremila je Mozaik knjiga.

Pozamašnu listu donosim vam u nastavku – tekst i fotografije u potpunosti su preuzeti sa web stranice Mozaik knjige.

 

  1. Plemeniti gospodin u Moskvi – Amor Towles

Najiščekivaniji roman godine Plemeniti gospodin u Moskvi autora Amora Towlesa odmah po objavljivanju postao je svjetska književna senzacija. Knjigom godine proglasili su ga New York Times, a nakon toga i Sunday Times, Mail on Sunday, Irish Times i Daily Express. Iste godine najboljom knjigom proglasio ju je i bivši američki predsjednik Barack Obama, a veliko zanimanje i povratak knjige na vrhove ljestvica potaknuo je 2019. godine Bill Gates koji je izrazio oduševljenje ovim veličanstvenim djelom. Gotovo dva milijuna čitatelja potvrdilo je da je Towles napisao roman koji će ostati zapamćen kao jedan od najvećih fenomena u modernoj svjetskoj književnosti. Roman Plemeniti gospodin u Moskvi preveden je na više od petnaest svjetskih jezika, a na renomiranoj stranici Goodreads, koju prate milijuni čitatelja, Plemeniti gospodin u Moskvi od gotovo dvjesto tisuća čitatelja dobio je visoku ocjenu (4,36 od maksimalnih 5). Za obožavatelje ovog romana stigla je nova poslastica. Jedna od najboljih knjiga u posljednje tri godine godini dobit će TV ekranizaciju u obliku mini serije koja bi trebala biti prikazana 2020. godine.

Ovaj jedinstveni roman ispunjen je humorom, originalnim likovima i blistavim scenama koje očaravaju čitatelja pričom o čovjeku koji, bez obzira na nesvakidašnje okolnosti svoga života, pokušava otkriti svoju istinsku svrhu. Roman Plemeniti gospodin u Moskvi je s engleskoga prevela Aleksandra Barlović.

  1. A onda je nestala – Lisa Jewell

1999. godine svjetska književna scena upoznala je Lisu Jewell koja sada već punih 20 godina piše romane koji ne silaze s vrhova lista najprodavanijih naslova. Ova britanska autorica u dva desetljeća stvaranja velikih uspješnica objavila je gotovo dvadeset romana, ljubavne ili kriminalističke tematike. Romanom A onda je nestala Jewell je zaludila ne samo čitatelje u Europi, nego i Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo je njihov renomirani New York Times ovaj roman proglasio bestselerom i time učvrstio poziciju Lise Jewell kao jedne od najpopularnijih autorica današnjice. Prvi roman objavljen na hrvatskom jeziku u izdanju Mozaika knjiga na hrvatski je preveo Saša Drach.

Iako je Jewell spisateljsku započela ljubavnim romanima, od kojih su mnogi odnijeli brojne nagrade i priznanja, pravu svjetsku slavu stekla je kriminalističkim romanima od kojih je najveću slavu stekla upravo romanom A onda je nestala.

  1. Izbliza – Cara Hunter

Svjetska književna scena prošle godine dobila je novo ime među autorima kriminalističkih romanima. Cara Hunter svojim je romanom Izbliza poharala svjetske liste najprodavanijih kriminalističkih romana, a posebnom i zastrašujućim načinom pisanja nisu odoljeli ni njezine spisateljske kolege koji su ovi roman okitili lovorikama. Izbliza je prvi roman iz serije kriminalističkih romana o inspektoru Adamou Fawleyju.

Renomirani britanski književni klub Richard and Judy oduševio se ovim romanom i odmah po objavljivali uvrstili ga u svoj klub. Da nisu pogriješili u svom odabiru govori i podatak kako je knjiga Izbliza ušao u uži izbor za najbolji britanski kriminalistički roman 2019. godine. Prvi roman objavljen na hrvatskom jeziku u izdanju Mozaika knjiga na hrvatski je prevela Maja Opačić.

Ništa manji uspjeh Hunter nije zabilježila ni sa svojim drugim romanom No Way Out koji je prema odabiru renomiranog Sunday Timesa proglašen jednim od 100 najboljih kriminalističkih romana objavljenih od 1945. godine. Njezine su se knjige diljem svijeta prodale u gotovo milijun primjeraka.

Prva-768x360

  1. Crveni adresar – Sofia Lundberg

Iz hladne Švedske stigao je jedan od najvećih hitova koji je zapalio čitav svijet. Sofia Lundberg sa svojim romanom prvijencem Crveni adresar oduševila je svjetsku književnu i blogersku scenu. Crveni adresar roman je o pričama koje trebamo prenositi budućim generacijama i avanturama o životnoj radosti koja nas može preplaviti u svakom trenutku. Sofia Lundberg u ovoj dirljivoj i nadahnjujućoj priči uvlači se u najdublja sjećanja svakog čitatelja i budi u njemu uspomene koje je možda već i zaboravio. Čovjek tijekom života upozna toliko mnogo ljudi, neki kroz naše živote samo prođu, dok neki ostave neizbrisiv trag. Pojedinci nas nasmiju, a postoje i oni koji nam slome srce. Najdragocjenije što na kraju ostaje jesu uspomene koje moramo podijeliti sa svijetom. Crveni adresar Sofije Lundberg u izdanju Mozaika knjiga prvi je naslov na hrvatskom jeziku u prijevodu Branke Grubić.

  1. Nebo puno knjiga – Amy Meyerson

Za sve ljubitelje velikog svjetskog hita Mala pariška knjižara stigla je nova književna poslastica. Nebo puno knjiga autorice Amy Meyerson roman je u kojem progovara o iscjeljujućoj moći knjiga i načinu na koji mogu promijeniti nečiji život. Nebo puno knjiga roman je velika srca i prodorna uvida, lirska priča o obitelji, ljubavi i snazi zajedništva. Ovo je ljubavno pismo upućeno knjižarama i čitanju, priča o tome kako naša prošlost oblikuje ono što ćemo postati. U ovom pripovjednom labirintu u kojem se nalazi glavna glumica ne nedostaje ni prave iskrene ljubavi. Zamislite da svaka knjiga u sebi skriva poruku koje vas vodi do novog izazova i nove knjige, a na kraju tog vas čeka odgovor na sva pitanja koja su vas mučila. Roman je s engleskoga prevela Nada Mirković.

  1. Susjedova trava – Ruth Jones

Bračna nevjera samo je jedna od tema o kojima autorica romana Ruth Jones progovara u svojem hit naslovu Susjedova trava. Naizgled ljubavni roman, ali ovo je knjiga koja između svojih korica skriva tajne o kojima se drugi ne usude ni pisati. Roman Susjedova trava, prvijenac je britanske spisateljice i popularne glumice iz serije Gavin i Stacey. Autorica u ovom nezaboravnom romanu donosi živopisnu priču o dva braka i staroj aferi koja prijeti da će ih raskinuti. Ljudima je u prirodi da se cijeloga života pitaju isto pitanje: Je li trava doista zelenija u tuđem dvorištu? Odgovor na to pitanje ponudila je upravo ova svestrana spisateljica i glumica u romanu koji je oduševio kritiku i publiku. Susjedova trava proglašen je bestselerom prema odabiru Sunday Timesa koji tvrdi da mu nećete moći odoljeti. Ležeran i zabavan stil pisanja uvući će vas u sadržaj ove knjige koja progovara o ozbiljnim životnim problemima. Roman je s engleskog jezika prevela Aleksandra Barlović.

Najveći dio života želimo biti negdje drugdje ili netko drugi, gledajući u budućnost ili baveći se prošlošću. Uvijek mislimo da je trava u susjedovom dvorištu zelenija. No, nikada nije. Obična trava. Samo druga parcela, to je sve. Prošlost nas zna sustići. I podmetnuti nam nogu.

Druga-768x368

  1. Djetetovo dijete – Barbara Vine

Novi kriminalistički roman Djetetovo dijete iz opusa najveće spisateljice kriminalističkih romana na svijetu Barbare Vine! Poznata je kao autorica čije su kriminalističke priče pisane vrhunskim literarnim stilom. Dok je pod svojim pravim imenom Ruth Rendell pisala klasične vrhunske trilere, pišući pod pseudonimom Barbara Vine popuštala bi zakonima krimića i pisala samosvojne napete romane u kojima bi identitet ubojice bio manje važan od onoga što se zapravo dogodilo i koje su psihološke nijanse od običnog čovjeka mogle napraviti okrutnog ubojicu.

U svojem najnovijem romanu Djetetovo dijete, objavljenom u izdanju Mozaika knjiga, ova trostruka dobitnica Edgar Allan Poe Awarda, još jednom opravdava status jedne od najboljih spisateljica kriminalističkih romana. Ovo je četrnaesti roman koji je napisala pod prezimenom Vine. U svojoj bogatoj karijeri prodala je više od 20 milijuna primjeraka, a posljednji roman je s engleskog preveo Ozren Doležal.

Ruth Rendell, jedna od najvažnijih autorica krimića 20. stoljeća, preminula je 2015. godine u 85. godini života od posljedica moždanog udara, nakon što je u pola stoljeća karijere ispisala 66 romana i devet zbirki priča. Na hrvatski su joj jezik prevedeni romani Dimnjačarov sin, Oko koje vidi u tami, Nijedna noć nije preduga, Rođendanski dar i Godišnjica.

  1. Prosvjetiteljstvo našeg doba – Steven Pinker

Raspada li se svijet doista? Je li ideal napretka zastario? U ovoj profinjenoj procjeni ljudske prirode u trećem tisućljeću, Steven Pinker, intelektualac i kognitivni znanstvenik, poziva nas da se odmaknemo od groznih naslova i proročanstava o propasti, koji izvlače ono najgore iz naših psiholoških predrasuda. Umjesto toga, Pinker u 75 zadivljujućih grafova pokazuje da su život, zdravlje, prosperitet, sigurnost, mir, znanje i sreća u porastu, ne samo na Zapadu, nego širom svijeta. Ovaj napredak nije dovela neka svemirska sila ili tajanstveni luk. On je dar prosvjetiteljstva − uvjerenja da znanje može poboljšati ljudski napredak. Sada, s vremenskim odmakom, znamo da je prosvjetiteljstvo djelovalo. No danas ga je, više nego ikada, potrebno snažno braniti. Prosvjetiteljstvo pliva protiv struja ljudske prirode – plemenske pripadnosti, autoritarizma, demonizacije, čarobnih misli – koje su demagozi pretjerano voljni iskoristiti. Daleko od konsenzusa među intelektualcima, idealima prosvjetiteljstva ljutito se protive vjerski, politički i kulturni pesimisti koji inzistiraju na tome da je zapadna civilizacija u terminalnom padu. Rezultat je nagrizajući fatalizam te spremnost na uništenje dragocjenih institucija liberalne demokracije i globalne suradnje. Pinker kreće od izvora cinizma i straha. Je li iracionalnost svojstvena ljudima? Trebamo li religiju koja ograničava moral? Je li nas

suvremenost učinila usamljenima i sklonima samoubojstvu? Živimo li u „doba terora“? I hoće li se sve srušiti kroz apokalipsu nuklearnog rata, nestašicu resursa, klimatskih promjena i odbjeglu umjetnu inteligenciju? Pinker se zalaže za razum, znanost i humanizam − ideale koji

su nam potrebni da se suočimo s našim problemima i nastavimo s našim napretkom.

  1. Djedov tajni div – David Litchfield

David Litchfield još jednom je zarobio srca milijuna djece i njihovih roditelja diljem svijeta svojom novom slikovnicom Djedov tajni div. U novom velemajstorskom uratku Litchfield opet budi snažne emocije na najjednostavniji način, kroz priču o ljubavi, obitelji i prijateljstvu. Riječ je o još jednoj toploj i dirljivoj slikovnici koja uz očaravajuće ilustracije neće nikoga ostaviti ravnodušnim. Omiljeni junaci ove slikovnice uče nas vrijednostima pravog prijateljstva, ljubavi i o tome kako treba slijediti svoje srce i snove, jer kamo god da idemo, gdje god da jesmo, prijatelji su osobe na koje se uvijek možemo osloniti.

Novom slikovnicom Djedov tajni div Litchfieldove inspirativne priče Pas i violina i Medo i klavir dobile su dostojnog nasljednika.

Treća-768x363

  1. Izliječite svoj um – Lisa Schulz i Louise L. Hay

Međunarodno priznata stručnjakinja za medicinsku intuiciju dr. Mona Lisa Schulz i Louise L. Hay, kraljica priručnika o samopomoći koja stoji iza brojnih uspješnica, autorice su nove inspirativne knjige Iscijelite svoj um. Mnogi se bore s idejom sreće, smirenosti i usredotočenosti u svijetu koji svakim danom postaje sve kompleksniji. Kako sačuvati zdrav razum, održati raspoloženje stabilnim i pamćenje nenarušenim kad je naš mozak bombardiran informacijama i utjecajima sa svih strana? Ova knjiga jedinstveni je izvor podrške koji kombinira najmoderniju znanost sa suosjećanjem i mudrošću.

Jeste li: opterećeni tugom, ljutnjom ili strahom, ovisni o nekoj supstanciji ili ponašanju, primijetili problem s fokusiranjem, čitanjem ili pamćenjem, doživjeli traumu koja vam stvara mentalnu maglu u sadašnjosti, osjetili emocionalno stanje koje nagoviješta fizičke bolesti?

Knjiga Iscijelite svoj um vodi vas kroz brojne kompleksne životne situacije i nudi odgovore koje je moguće odmah primijeniti u praksi. U svakom poglavlju ove knjige dobit ćete „virtualno iskustvo iscjeljenja“ kroz studije slučaja u klinici Sve je dobro, gdje dr. Mona Lisa koristi medicinsku intuiciju za utvrđivanje problema u širokom rasponu prototipskih povijesti bolesti, nakon čega ona i Louise nude rješenja i afirmacije koje će pomoći pri vraćanju blagostanja.

  1. Mudrost vukova – Elli H. Radinger

U nezaboravnoj knjizi Mudrost vukova stručnjakinja za vukove i prirodoslovka Elli H. Radinger koristi dvadesetpetogodišnje iskustvo rada s ovim životinjama kako bi nam ispričala izvanredne priče o vukovima s kojima se susrela. Vukovi su puno više nalik ljudima nego što smo ikada slutili. U stvari, mogu nas naučiti kako biti bolji ljudi. Oni se igraju, vole, brinu za druge, pokazuju suosjećanje, umiru od slomljena srca, čeznu za domom, surađuju i beskrajno su strpljivi, a njihovi vođe znaju kada poslušati sljedbenike. Prirodoslovka Elli H. Radinger vodi nas na putovanje u srce vučjeg čopora otkrivajući nam koliko su organizirani i što nas mogu naučiti o obitelji, preživljavanju, vodstvu, predanosti te kako uživati u onome što nam život pruža. Nijedna druga knjiga neće vas toliko približiti istini o vukovima – i nama samima.

  1. Vorteks – Ester i Jerryja Hicksa

Knjiga Vorteks Ester i Jerryja Hicksa, koji prenose Abrahamovo učenje, pomoći će vam da shvatite svaki odnos u kojem ste trenutno, kao i svaki odnos koji ste dosad imali. Sveobuhvatno Abrahamovo učenje, koje Jerry opisuje kao „najčistiji oblik ljubavi koji sam ikada upoznao“, nudi rješenja i savjete svima onima koji žele uspostaviti novi ili poboljšati već postojeći odnos. Vorteks otkriva veliki broj lažnih premisa koje su u središtu svake problematične veze i vodi vas prema jasnom razumijevanju moćnog kreativnog Vorteksa koji je već stvorio odnose koje ste željeli. Abraham će vam pokazati kako ući u taj Vorteks, gdje ćete se družiti sa svime što tražite. Brojni vodeći duhovni učitelji te učitelji osobnog razvoja složni su oko toga da ova knjiga mnogima može stubokom promijeniti život.

Abraham kaže: „Želja nam je pomoći vam da riješite misterij tih naizgled nemogućih odnosa, da ponovno otkrijete ljepotu različitosti. Želimo vam pokazati nijanse radosnog suživota s drugima i, iznad svega, pomoći vam da uspostavite najvažniji odnos od svih: odnos s Vječnim, nefizičkim izvorom koji ste zapravo vi sami.“

Četvrta-768x376

  1. Moj Titanic ne tone – Vjekoslava Huljić

Spisateljica Vjekoslava Huljić već je mladu publiku zarazila naslovima poput Moj tata je lud za mnom, Moja baka ima dečka, Moja sestra je mrak ili Moje ljeto s Picassom. U svakom romanu otvara teme problema svakodnevnih odnosa mladih u obitelji, školi i susjedstvu, nudeći priliku da svaki tinejdžer pronađe uzore za bolji vlastiti napredak.

U najnovijem romanu Moj Titanic ne tone autorica Vjekoslava Huljić je otvorila osjetljivu temu današnjice, ali istovremeno i pokazala izlaze iz tih problema, naglasila potrebu za prihvaćanjem drugih u kojoj se mladi čovjek nađe u životu. Huljić je jedna od prvih domaćih autora koja u dječjem romanu govori o izbjegličkoj krizi koji je dominantan problem cijele Europe. Priča je to o djevojčici Lejli koja se u bijegu sa svojim roditeljima prema zapadu izgubila i našla u Splitu gdje ju pronalaze djeca koja joj pomažu da se integrira u zajednicu.

Roman jest prvenstveno namijenjen mladima, ali bi ga svakako trebali pročitati i roditelji, učitelji i profesori, kako bi lakše prepoznali problem ili barem postali svjesniji koliko samo jedna lijepa gesta mlade djevojčice Lejle ili bilo koda drugoga može utjecati danas na nečiji život, a sutra na cijeli svijet.

  1. Kuća pored mora – Arsen Dedić i Fadil Vejzović

Prije točno 55 godina legendarni Arsen Dedić na Splitskom festivalu izveo je pjesmu Kuća pored mora. Godine 1964. odnijela je prvu nagradu stručnog žirija kao i nagradu za najbolji tekst. Iako se igrom sudbine ta pjesma nikada nije našla u njegovim zbirkama, zaživjela je 1969. godine na albumu Čovjek kao ja. Ovaj evergreen i nakon svih ovih godina u ljudima budi snažne emocije. Prema riječima Arsena Dedića, Kuću pored mora napisao je i skladao jedne obične ličke večeri, dok je bio dežurni na odsluženju vojnog roka u staroj vojarni u Otočcu, “ne misleći ni na što”.

I tako je „ne misleći ni na što“ nastala antologijska pjesma Arsena Dedića Kuća pored mora koja nije samo bezvremenski radijski hit koji mnoge ostavljene ljubavnike podsjeća na izgubljenu ljubav, nego i jedna od najvažnijih pjesama suvremene hrvatske poezije, koja je u vrhunskim ilustracijama Fadila Vejzovića sada pronašla i svoj oslikani dom.

  1. Štićena osoba – Pavao Pavličić

S dosad objavljenih više od 100 naslova – romana, knjiga, priča, autobiografskih zapisa, feljtona i romana za djecu – Pavao Pavličić (rođen 1946. godine u Vukovaru) najproduktivniji je hrvatski pisac. Posebno se istaknuo djelima kriminalističkog žanra, a prema podacima o posudbama knjiga u knjižnicama, ujedno je i najčitaniji domaći književnik.

Novi roman Pavla Pavličića Štićena osoba napeti je triler kojim autor još uvijek uspijeva održati najviše, prvo mjesto među domaćim autorima ovoga žanra. Istražitelj-amater Ivo Remetin, nakon brojnih avantura u romanima Krvna veza, Tri petka u travnju, Crveno pile, Zmijska serenada, Tužni bogataš, Salon za plakanje i drugima i dalje je podjednako mudar i inteligentan detektiv koji to, zapravo, uopće nije, nego mu dugogodišnje novinarsko iskustvo pomaže u rješavanju zamršenih slučajeva. Remetin, kao hrvatski Hercule Poirot, rješava još jedan zamršen slučaj i romanom Štićena osoba nastavlja svoj uspješan niz napetih avantura. U još ovom napetom trileru hrvatskog majstora žanra, detektivu Ivi Remetinu i jednoj osobi neočekivano otkažu kočnice, i on zamalo izgubi život, dok druga nesreća završi tragično. Tehničkim pregledom dokazat će da se ne radi ni o kakvoj grešci nego da je netko na oba automobila onesposobio kočnice. No, zaredat će se nova ubojstva za koja će se pokazati da imaju veze s tim automobilima.

Bogat i raznolik opus ovog književnog znalca prepoznali su i u sedmoj umjetnosti te tako često koristili njegove romane za pisanje i razvoj brojnih scenarija. Osim u filmu, ljubitelji djela Pavla Pavličića mogli su uživati i u kazalištu gdje se njegov dramski tekst “Kazališni život” 1981. godine našao i na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Peta-768x373

  1. Maša i zoološki vrt I Maša i film I Mama, nemoj me gnjaviti – Sanja Pilić

Posljednjih 10 godina slikovnice i dogodovštine male Maše omiljene su među djecom. Iza tog veselog lika koji je obilježio mnoga djetinjstva stoje renomirani autori, spisateljica Sanja Pilić i ilustrator Niko Barun. Ove godine popularni dvojac odlučio je najmlađe čitatelje razveseliti s čak dva nova naslova o poznatoj Maši, Maša i zoološki vrt i Maša i film. S preko trideset objavljenih knjiga i bezbroj priča objavljenih u dječjim časopisima, Sanja Pilić naša je najpoznatija književnica za djecu. Upravo je Pilić nekoliko godina bila proglašenom najposuđivanijom autoricom u javnim županijskim knjižnicama. Njen najpopularniji književni izum su simpatične priče/slikovnice o Maši. Priče o omiljenoj Maši odlične su za djecu koji su početnici u čitanju zbog lako čitljivih slova, a one najmlađe će dodatno očarati ilustracije u boji koje je napravio Niko Barun.

U Maša i zoološki vrt Sanja Pilić na djeci omiljen način objašnjava odnos prema životinjama, ali i upozorava na važnost upoznavanja flore i faune. Maša voli životinje i sretna je što živi u gradu koji ima veliki zoološki vrt. Svojom će pričom i drugoj djeci ispričati što je sve tamo vidjela i pozvati ih da se i sami uvjere kakva ih uzbuđenja očekuju u zoološkom vrtu.

U novom nastavku Maša i film, omiljeni dječji lik Maša sudjeluje u stvaranju filmova. Iako ih je uvijek voljela gledati Maša ovoga puta i sama sudjeluje u kreiranju istih. Maša voli ići u kino. Veseli se svemu što tamo vidi i doživi sve dok jednog dana u njezinoj zgradi ne sretne filmsku ekipu. Tada će naučiti kako nastaje film i što sve treba učiniti da bi se moglo uživati u mraku kino dvorane.

Osim slikovnica, Sanja Pilić poznata je i kao autorica dječjih romana koji broje dvoznamenkasta izdanja. Mama, nemoj me gnjaviti najnoviji je roman za djecu u kojem autorica ponovno u svom šarmantnom i djeci omiljenom stilu priča priču o obitelji promičući ljudske vrijednosti obiteljskog života i dobrih međuljudskih odnosa bez didaktičkih i na djeci prihvatljiv i simpatičan način.

Sanja-Pilić-768x373

Štandovi Mozaika knjiga će se nalaziti u PAVILJONU 5 i u PAVILJONU 6, a odličnu ponudu naslova po sajamskim cijenama moći ćete pronaći i u njihovom webshopu.

Izdavači na Interliberu 2019. – Vorto Palabra

Nastavljamo u istom tonu. Iz Vorto Palabra pripremili su nam fenomenalne naslove za ovogodišnji Interliber, od kojih su neki dugogodišnji ljubimci čitatelja diljem svijeta, a dolaze u novom ruhu.

Povodom ovogodišnjeg Interlibera Vorto Palabra razveselit će svoje čitatelje raznim književnim poslasticama, pri čemu će se svakako istaknuti moderni klasik Gospodar muha Williama Goldinga, Groblje Kućnih ljubimaca Stephena Kinga, Djevojka iz močvare Delie Owens, te roman prvijenac Codyja McClaina Browna naslova Težak slučaj u Blagdangradu.

Nakon više od šezdeset godina, moderni klasik Gospodar muha iz pera engleskoga nobelovca Williama Goldinga ostaje snažna alegorija o civilizaciji, preživljavanju i ljudskoj prirodi koja fascinira podjednako mlade i starije čitatelje suočavajući ih s uznemirujućom spoznajom kako društvo lako može skliznuti u kaos i divljaštvo kad se jednom napuste pravila i red. Tu su i univerzalne teme kojih se pritom dotiče, ne samo o sposobnosti čovjeka da razlikuje dobro od zla, već i o krhkosti moralnih inhibicija. Veličanstveni prijevod Zlatka Crnkovića dostojan je ovog klasika koji do srži potresa naše čitateljsko biće.

Stephen King s dobrim je razlogom jedan od najprodavanijih književnika u povijesti. Kao što kaže George Pelecanos: “Kingovom pripovjedačkom stilu nema ravna. Njegova je neumoljiva mašta neiscrpna.” King zna pisati priče koje vas usišu i ne možete ih prestati čitati. Autor je više od pedeset knjiga, redom bestelera, a po mnogim njegovim romanima i novelama snimljeni su slavni filmovi. Groblje kućnih ljubimaca nedavno je također dočekalo svoj remake na velikom platnu. U prijevodu Ivana Zorića, Vorto Palabra ponosno predstavlja klasik velikana američke književnosti koji nikako, baš nikako ne smijete čitati prije spavanja.

S više od milijun prodanih primjeraka u godini nakon objavljivanja, roman Djevojka iz močvare od samozatajnog se debitantskog djela prometnuo u književnu senzaciju. Ovaj bestseler The New York Timesa glumica Reese Witherspoon odabrala je za svoj knjižni klub, ali i kao predložak za istoimenu ekranizaciju koju će producirati upravo njena tvrtka Hello Sunshine. “S misterijem koji ostavlja bez daha, zapanjujućim južnjačkim okruženjem te beskrajno fascinirajućom heroinom, obožavala sam knjigu od trenutka kad sam je počela čitati”, izjavila je Witherspoon. A da nije jedina koja tako misli, dokazuju autorska prava prodana u 23 zemlje te nagrada Goodreads Choice Awards za najbolju povijesnu beletristiku. Djevojka iz močvare dirljiva je priča o odrastanju i ljubavi koja slama srce, kao i zapanjujuća oda prirodi i preživljavanju pod njezinim okriljem. Ova knjiga pršti toplinom, ljepotom i prkosom i nikog ne ostavlja ravnodušnim.

Težak slučaj u Blagdangradu roman je prvijenac najpopularnijeg hrvatskog zeta Codyja McClaina Browna, autora biografskih bestselera Propuh, papuče i punica i Hrvatska uzvraća udarac, u kojem se iza prštavih parada i ludih cjelonoćnih tuluma skriva se svijet nasilja i sumnje u kojem svaki blagdan strahuje da će doći dan kad će ga ljudi prestati slaviti…

Naslove Vorta Palabre potražite na štandovima nakladničke kuće Znanje u paviljonima 5 i 6.

Više o naslovima:

Gospodar muha (Lord of the Flies, 1954.), William Golding

Prvi roman engleskoga nobelovca Williama Goldinga, distopijska priča o mladim robinzonima koja razotkriva tamnu stranu ljudske prirode, danas je jednako provokativan kao i 1954. kad je prvi put objavljen. Ubrzo nakon objavljivanja stječe kultni status među čitateljima, ali i kritičarima koji ovaj roman nazivaju najutjecajnijim nakon Salingerova Lovca u žitu ili ga uspoređuju s Conradovim remek-djelom Srce tame.

Izbor teme je pokušaj da se uđe u trag nedostacima društva slijedeći nedostatke ljudske prirode. Pouka priče je u tome da oblik društvene zajednice nužno mora ovisiti o etičkoj prirodi pojedinca, a ne o etičkoj prirodi političkog sustava, ma koliko ta priroda bila logična ili vrijedna poštovanja.“ W. Golding Skupina dječaka, jedinih preživjelih nakon zrakoplovne nesreće, našla je svoj spas na pustom otoku. Od proročki raspoloženog Simona, preko moralnog Ralpha, do brutalnog Jacka, svaki od dječaka pokušava uspostaviti kontrolu nad novom situacijom. No, njihova nastojanja da se organiziraju i među sobom zavedu red ubrzo uzmiču pred primitivnim nagonima i kaosom… Prvi roman engleskoga nobelovca Williama Goldinga, distopijska priča o mladim robinzonima koja razotkriva tamnu stranu ljudske prirode, danas je jednako provokativan kao i 1954. kad je prvi put objavljen. Ubrzo nakon objavljivanja stječe kultni status među čitateljima, ali i kritičarima koji ovaj roman nazivaju najutjecajnijim nakon Salingerova Lovca u žitu ili ga uspoređuju s Conradovim remek-djelom Srce tame.

Prijevod: Zlatko Crnković

Cijena: 99 kn

Golding,_William_-_Gospodar_Muha

Groblje kućnih ljubimaca (Pet Sematary, 1983.), Stephen King

Prihvativši posao na lokalnom sveučilištu, liječnik Louis Creed sa svojom se suprugom Rachel i njihovo dvoje djece iz bučnog i vjetrovitog Chicaga seli u ruralni Maine, američku saveznu državu dobro poznatu kao poprište radnji gotovo svih romana Stephena Kinga. Velika starinska kuća koju odabiru kao svoj novi dom čini se kao idealno mjesto za življenje, a idilu upotpunjuje velika livada i bogata zelena šuma koja ju okružuje. No u istoj toj šumi skriva se mračna tajna koja će im živote nepovratno promijeniti. Kad, naime, otkriju lokalno groblje kućnih ljubimaca, idilični životi obitelji Creed počnu se raspadati… „Kad me pitaju (a često me to pitaju) za koju od svojih knjiga smatram da najviše zastrašuje, odgovaram brzo i bez razmišljanja: Groblje kućnih ljubimaca. Možda to nije knjiga koja najviše zastrašuje čitatelje, no ono što nas plaši, kao i ono što nas nasmijava, razlikuje se od čovjeka do čovjeka. Sve što znam je da sam Groblje kućnih ljubimaca gurnuo u ladicu, misleći kako sam napokon pretjerao.”

Prijevod: Ivan Zorić

Cijena: 129 kn

SK - Groblje kucnih ljubimaca_front Cover

Djevojka iz močvare (Where the Crawdads Sing, 2018.), Delia Owens

Godinama su glasine o djevojci iz močvare, Kyi Clark, opsjedale Barkley Cove, mirni gradić na obali Sjeverne Karoline. Tako da je 1969. godine, kad je mladić Chase Andrews pronađen mrtav, lokalno stanovništvo spremno uperilo prst u Kyu kao krivca za tu zagonetnu smrt. No, Kya nije onakva kakvom je smatraju. Ona je djevojka koja je preživjela napuštanje jednog po jednog člana svoje obitelji. Najprije ju je ostavila majka, bježeći pred nasilnim, vječito pijanim suprugom, a za njom su, jedno po jedno, pošli i braća i sestre. Nedugo za njima, nestao je i Kyin otac, a ona je, sa samo šest godina, ostala posve sama u trošnoj kolibi na rubu puste močvare. Kya je osjetljiva i inteligentna djevojka, srasla sa samoćom, toliko izolirana da je u divljini opstala sprijateljujući se s pticama i učeći iz pijeska. No, kad dvojicu mladića iz grada privuče njezina divlja ljepota, Kya se otvara novom životu – dok se ne dogodi nezamislivo…

Prijevod: Petra Pugar

Cijena: 129 kn

Owens,_Delia_-_Djevojka_iz_mocvare

Težak slučaj u Blagdangradu (Hard Case in Holiday City, 2019.), Cody McClain Brown

Blagdangradom upravlja božićna mafija. Uskršnja se banda sasvim dobro snalazi, a čudacima Noći vještica nitko ne može vjerovati. Iza prštavih parada i ludih cjelonoćnih tuluma skriva se svijet nasilja i sumnje u kojem svaki blagdan strahuje da će doći dan kad će ga ljudi prestati slaviti. U nedjelju prije Dana zahvalnosti, krhko je primirje narušeno pokoljem desetak uskršnjih jaja, a Max Martin, detektiv blagdangradskog odjela za umorstva, morat će se utrkivati s vremenom i riješiti slučaj prije negoli okršaji bandi unište grad – makar svaki trag vodi prema Sjevernom polu i onome Debeljku, glavom i bradom. Max će se uplesti u polusvijet glamuroznih vilenjačkih klubova, odrpanih kosturskih dilera i suludog Kralja Noći Vještica. Bit će to svijet besmislenog nasilja i božićnog nakita, glamura i grijeha, medenjaka i metaka. Bit će to težak slučaj u Blagdangradu.

Prijevod: Ivana Banović

Cijena: 89 kn

CMB-Tezak slucaj u blagdangradu

Dodajte mi u jednadžbu i Muzu košmara od Laini Taylor i proglasit ću ovaj Interliber najboljim ikada 😀

Izdavači na Interliberu 2019. – Znanje

Točno dva tjedna dijele nas od najljepšeg doba godine, onih čarobnih šest dana koje svodimo pod zajednički nazivnik – Sajam Interliber.

Kao i svake godine, izdavači nam pripremaju pregršt noviteta i popusta, a budući da je Znanje bilo prvo čija je objava za medije sletjela u moj inbox, donosim vam njihov plan za predstojeći Interliber – obratite pažnju, neka zanimljiva gostovanja su u igri 😉

Nakladnička kuća Znanje za Interliber 2019. svojim vjernim čitateljima sprema nekoliko lijepih iznenađenja. Osim uobičajenih akcijskih popusta na gotovo sve naslove iz naklade (od -10% na najnovije naslove pa sve do -90% na starije naslove u ponudi outleta) i široke ponude naslova džepne biblioteke Knjiga dostupna svima, Znanje će na Interliberu 2019. predstaviti nekoliko novih svjetskih bestselera različitih žanrova među kojima će svaki čitatelj pronaći ponešto za sebe. Od naslova novih autora čiji romani dosad nisu prevedeni na hrvatski tu su trileri Nijemi pratitelji (The Silent Comapnions, 2017.) britanske autorice Laure Purcell i Kolekcionar grijeha (The Sin Collector, 2017.) ruske autorice Darie Desombre, te prekrasna ljubavna priča Zovi me svojim imenom (Call Me By Your Name, 2007.) iz pera američkog književnika Andréa Acimana. Mračne i sablasne atmosfere, roman Nijemi pratitelji gotički je misterij čija se radnja odvija u staroj i zapuštenoj kući koja osim čudne i negostoljubive posluge skriva tajnovite zaključane sobe i zastrašujuće zvukove koji izazivaju trnce i jezu. Roman Kolekcionar grijeha prepun je vjerskog fanatizma i neobičnih rituala, a prati neobičnu i odlučnu mladu pripravnicu Mašu Karavaj. Inspiriran istinitom pričom o opsesiji cara Ivana Groznog transformacijom Rusije 16. stoljeća u novi centar kršćanstva te Moskve u novi Jeruzalem na zemlji, Kolekcionar grijeha intrigantno je štivo u kojem se drevna Moskva sudara s današnjim suvremenim megalopolisom nebodera, luksuznih trgovina i noćnih klubova. I ubojicom koji povezuje ta dva svijeta. Roman Zovi me svojim imenom američkog autora Andréa Acimana, u čijem je središtu razvoj romantične veze između intelektualno nadarenog i radoznalog 17-godišnjeg, američko-talijanskog, židovskog dječaka po imenu Elio Perlman i gostujućeg 24-godišnjeg, američkog, židovskog doktoranda po imenu Oliver u 1980-im godinama u Italiji. Roman je kronika njihove ljetne romanse i dvaju desetljeća koja slijede. Roman Zovi me svojim imenom 2008. godine nagrađen je s Lambda Literary Award nagradom, a snimljena je i njegova filmska adaptacija u režiji Luce Guadagnina i prema scenariju Jamesa Ivoryja, također ovjenčana brojnim nagradama.

Znanje na Interliberu 2019. predstavlja i nove trilere Dobra kći (The Good Daughter, 2017.) američke kraljice krimića Karin Slaugher i U sjeni zla (The Craftsman, 2018.) britanske spisateljice Sharon Bolton koja će povodom ovogodišnjeg Interlibera posjetiti Zagreb i družiti se sa svojim hrvatskim čitateljima. Roman Dobra kći kritika naziva najboljim romanom Karin Slaughter dosad. Snažna, napeta i emotivna priča obiteljskim tajnama i krivnji, osvojit će čitatelje već s prvim stranicama. Autorica Sharon Bolton gotičkom je dala pun zamah u knjizi U sjeni zla koja ju pokazuje u njezinu dosad najboljem izdanju. Kad je 1969. godine pozornica Florence Lovelady uhitila izrađivača kovčega Larryja Glassbrooka, on je priznao krivnju za ubojstvo troje tinejdžera. No trideset godina poslije, nakon Glassbrookove smrti, Loveladypočinje sumnjati da slučaj možda nije gotov. Dok ponovno istražuje ono što se doista dogodilo, mora prihvatiti da su mračne sile još uvijek u igri. Nije riječ o spoileru kad otkrivamo da je i vještičarstvo tema – mjesto radnje je Pendle, poznat po suđenjima iz 17. stoljeća, a knjiga istražuje i stavove društva prema onima koje smatra „drugačijima“. U sjeni zla autorica se bavi nekim od naših najmračnijih strahova – nestalom djecom, ljudskim žrtvovanjem, okultnim, a o oživljavanju krajolika i ljudi Lancashirea navodi kako vještice iz Pendlea za nju nisu samo likovi iz povijesnih knjiga, nego njezine prapratete, možda čak i praprabake. Autorica će se sa svojim hrvatskim čitateljima družiti 12. studenoga, na potpisivanju knjiga u knjižari Znanje u 19.30h, nakon čega će se s čitateljima preseliti u Vinyl Bar na promociju knjige i after party.

S područja publicistike Znanje ističe novi naslov Astrofizika za ljude u žurbi (Astrophysics for People in a Hurry, 2017.) poznatog astrofizičara i autora brojnih uspješnica Neila DeGrasse Tysona, koja će vam dok čekate na jutarnju kavu, autobus, vlak ili avion, ponuditi sve potrebno da se sprijateljite s osnovnim astrofizičkim pojmovima: od Velikog praska do crnih rupa, od kvarkova do kvantne mehanike te od potrage za ekstrasolarnim planetima do potrage za životom u svemiru. Osim bogate znanstvene karijere, Tyson je i autor nekolicine znanstveno-popularnih knjiga iz područja astrofizike te moderator televizijskih emisija koje javnosti nastoje približiti saznanja o svemiru te popularizirati astrofiziku i znanost općenito.

Štandove nakladničke kuće Znanje potražite u paviljonima 5 i 6. Uz uobičajena tri štanda sa standardnom ponudom, Znanje će na Interliberu 2019. na OUTLET štandu u paviljonu 6 nuditi starija izdanja po najpovoljnijim cijenama.

Više o naslovima

Nijemi pratitelji (The Silent Comapnions, 2017.)

Laura Purcell radila je kao knjižarka, gdje je otkrila i svoju ljubav prema pisanju romana. Za svoj roman Nijemi pratitelji osvojila je nagradu VHSmith Thumping Good Read Award 2018. godine. Osim tog, napisala je još nekoliko povijesnih romana prožetih elementima horora i nadnaravnog. Danas živi u Colchesteru sa svojim suprugom.

Samo nekoliko mjeseci nakon vjenčanja, mlada Elsie Bainbridge ostaje bez svog supruga te odlazi na seosko imanje njegove obitelji pokušavajući stvoriti novi život sebi i svom nerođenom djetetu. No u staroj i zapuštenoj kući, osim čudne i negostoljubive posluge, Elsie pronalazi tajnovite zaključane sobe, zagonetni stari dnevnik, a noću je bude zastrašujući piskutavi zvukovi. Još gore, Elsie pronalazi i čudnovate drvene figure, oslikane da izgledaju poput stvarnih ljudi – a jedna od njih nevjerojatno sliči Elsie. Tko od osoblja pomiče te zlosutne “nijeme pratitelje” posvuda po kući i jesu li se Elsienim dolaskom oslobodile zlokobne utvare prošlosti koje su trebale ostati zauvijek skrivene?

Prijevod: Predrag Mavar

Cijena: 129

Nijemi pratitelji naslovnica veliki meki 3D

Zovi me svojim imenom (Call me by Your Name, 2007.)

André Aciman (1951.) istaknuti je američki književnik, esejist i profesor književnosti rođen u Aleksandriji. Doktorirao je komparativnu književnost na Harvardu, predavao je na Princetonu i Bardu, a danas predaje književnu teoriju i Marcela Prousta na sveučilištu u New Yorku, gde je i ravnatelj dviju uglednih institucija: The Writer’s Institute (Spisateljski zavod) i The Center for the Humanities.(Centar za humanistiku). Autor je dviju zbirki eseja, četiriju romana i čuvenih memoara Out of Egypt, za koji je nagrađen književnom nagradom Whiting writers, a koji je kritika usporedila s djelima L. Durrella, Márqueza i Čehova. Acimanova djela prevedena su na brojne jezike, a njegovi eseji i pripovijetke objavljivani su u renomiranim književnim časopisima kao što su The New York Times, The New Yorker, The New York Review. Za izniman znanstveni rad i doprinos umjetnosti nagrađen je stipendijama Guggenheimove zaklade i Centra Cullman za znanstvenike i pisce.

Italija, 1983. Sedamnaestogodišnji Elio ljeto provodi u staroj obiteljskoj vili na samoj obali mora. Kao i svake godine, u vilu se na šest tjedana stiže mladi znanstvenik koji tako dobiva priliku da u očaravajućoj atmosferi, među intelektualcima i pod talijanskim suncem, pripremi svoj doktorat za objavljivanje. Zauzvrat, treba Eliovu ocu, profesoru, pomagati oko korespondencije i papirologije. Toga ljeta kao gost stiže 24-godišnji Oliver. Oličenje dendija, „il muvi star“, u razdrljenoj košulji i s tajanstvenim osmijehom na preplanulom licu, Oliver se jednog dana, kao sam bog ljepote i strasti, pojavljuje iz taksija, u drvoredu pinija, i svojom ležernom prirodom odmah osvaja sve ukućane. Ali ono što će Oliver probuditi u Eliju bit će mnogo više od obične simpatije… Ako ste ikada osjetili požudu koja vas je tjerala da preispitujete svaku riječ, svaki pokret, svaki pogled osobe koja vam je okupirala srce, ako ste kao u groznici čekali da vam se obrati, prepozna vašu aluziju, odgovori na nju, uzvrati osmijeh… Ako ste ikada bili zaljubljeni jednom i zauvijek, onda je roman Zovi me svojim imenom napisan upravo za vas.

Prijevod: Mate Maras

Cijena: 119 kn

Zovi me svojim imenom - naslovnica HIT meki 3D

Dobra kći (The Good Daughter, 2017.)

Karin Slughter (1971.) jedna je od najpoznatijih američkih autorica trilera danas. Njezini romani prodani su u više od 35 milijuna primjeraka i prevedeni u 37 zemalja. Poznata je po svojim serijalima o agentu Willu Trentu i doktorici Sari Linton, a za njezine samostalne romane Grad murjaka, Dobra kći i Pieces of Her već su otkupljena prava za snimanje televizijskih serija i filmova. Znanje je dosad objavilo osam romana iz serijala o Willu Trentu, kao i njezine samostalne romane Grad murjaka i Zgodne djevojke.

Dvije djevojke pod prijetnjom oružja odvedene su u šumu. Jedna je uspjela pobjeći. Druga je ostala.

Prije 28 godina bezbrižan život u malome gradu za Samanthu i Charlotte Quinn naprasito je prekinut brutalnim napadom na njihov dom. Majka im je ubijena pred očima, a otac Rusty, poznati i ozloglašeni gradski odvjetnik, uvijek će osjećati krivnju zbog tog napada. Nakon te noći, njihova obitelj ostat će nepovratno slomljena, trpeći mučne posljedice i mnoga nerazjašnjena pitanja.

Danas je Charlotte odrasla žena, prava dobra kći koja je slijedila očeve stope i postala dječji branitelj. I dok novi val nasilja potresa njihov gradić Pikeville, Charlotte je odjednom uvučena u novu noćnu moru. Ne samo da je svjedokinja pucnjave u srednjoj školi, već je taj događaj u njoj probudio sjećanja koja je godinama pokušavala potisnuti. No, čini se da šokantne tajne o događaju koji je uništio njihovu obitelj ne mogu ostati skrivene zauvijek.

Prijevod: Miloš Đurđević

Cijena: 119 kn

Dobra kci - korice veliki meki 3D

Kolekcionar grijeha (The Sin Collector, 2017.)

Daria Desombre rođena je u Sankt Peterburgu, gdje je pohađala Umjetničku školu „Ermitage“, a potom završila poslijediplomski studij engleskoga i španjolskoga. Od 2000. godine živi u Parizu, da bi se potom u potpunosti posvetila pisanju scenarija za vodeće filmske kuće u Rusiji i Ukrajini. Najpoznatija je po seriji trilera u stilu Dana Browna o mladoj pravnici Maši Karavaj koji obaraju sve rekorde prodaje u Rusiji.

Nad starim središtem Moskve nadvila se strašna prijetnja. Jedan po jedan, osvanjuju sve brojniji leševi. Okrutno mučene, svirepo smaknute, sve žrtve prošle su kroz torturu koja nalikuje srednjovjekovnim metodama izvlačenja priznanja ili pak smaknuća. Zašto baš one i koji je bio njihov grijeh zna samo njihov mučitelj – serijski ubojica koji svoju jezivu slagalicu polako privodi kraju. Tko je sljedeća žrtva, gdje i kad će misteriozni ubojica ponovno udariti ne zna nitko, no mlada pravna pripravnica, opsjednuta serijskim ubojicama, možda je ipak ukazala na neobičan trag. Potpuno nezainteresiran za njene sulude teorije, njezin šef – iskusni detektiv provincijskog podrijetla, shvatio je da se, unatoč različitostima, savršeno nadopunjuju i da jedino oni mogu odgonetnuti tajnu ubojstava i spriječiti nove žrtve. Vjerski fanatizam, neobični rituali – svaki trag ih vodi sve dublje u labirint grijeha iz kojeg možda ni za njih više nema povratka.

Prijevod: Tatjana Radmilo

Cijena: 119 kn

Kolekcionar grijeha naslovnica 3D

U sjeni zla (The Craftsman, 2018.)

Sharon Bolton odrasla je u gradu poznatom po predionicama pamuka u Lancashireu te imala ranu, eklektičku karijeru u marketingu i odnosima s javnošću. Napustila ju je 2000. godine kako bi postala majka i spisateljica. Njezin prvijenac Krvava žetva (2008.) proglašen je najboljim prvijencem na britanskom Amazonu, a njezina druga knjiga Awakening (2010.) osvojila je prestižnu američku nagradu Mary Higgins Clark. Njezina su djela bila na užim listama nagrada CWA Gold Dagger, Theakston’s Prize for Best Thriller, International Thriller Writers’ Best First Novel, Prix Du Polar u Francuskoj i Martin Beck u Švedskoj.

Skrivao je tijela ondje gdje ih nitko ne bi mogao pronaći. No neke tajne nisu zakopane dovoljno duboko… Florence Lovelady izgradila je karijeru na uhićenju izrađivača kovčega Larryja Glassbrooka osuđenog za višestruka ubojstva tinejdžera prije trideset godina. Poput priče iz naših najstrašnijih noćnih mora, njegove su žrtve bile žive zakopane. Larry je priznao zločine. Slučaj je riješen u kratkom roku. No nakon njegove smrti, događaji iz prošlosti počinju se ponavljati. Je li pogriješila prije svih tih godina? Ili je u igri nešto mnogo mračnije?

Prijevod: Sabine Marić

Cijena: 119 kn

U sjeni zla naslovnica veliki meki 3D

Astrofizika za ljude u žurbi (Astrophysics for People in a Hurry, 2017)

Neil deGrasse Tyson rođen je u New Yorku u istom tjednu kad je osnovana NASA. Zanimanje za svemir pokazao je već u svojoj devetoj godini života nakon posjeta Haydenovu planetariju Američkog prirodoslovnog muzeja. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u njujorškim školama gdje je pohađao znamenitu Bronx High School of Science. Diplomu iz fizike stekao je na Harvardovu sveučilištu, a titulu doktora znanosti iz područja astrofizike na Sveučilištu Columbia. U razdoblju od 1991. do 1994., sudjelovao je kao znanstveni suradnik u postdoktorskim istraživanjima na Sveučilištu Princeton, a 1994. pridružio se radnom timu Haydenova planetarija gdje 1996. postaje ravnatelj. Osim bogate znanstvene karijere, Tyson je i autor nekolicine znanstveno-popularnih knjiga iz područja astrofizike te moderator televizijskih emisija koje javnosti nastoje približiti saznanja o svemiru te popularizirati astrofiziku i znanost općenito.

Koja je priroda prostora i vremena? Kako se mi uklapamo u svemir? Kako se svemir uklapa u nas? Na ta će vam dubokoumna pitanja najbolji odgovor dati poznati astrofizičar i autor brojnih uspješnica Neil deGrasse Tyson. Malo je danas onih koji imaju dovoljno vremena za razmišljanje o svemiru. Zato Tyson sažeto i jasno te s mnogo humora svemir približava Zemlji u lako savladivim poglavljima koja se mogu čitati na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme dana prenatrpanog obvezama. Dok čekate na jutarnju kavu, autobus, vlak ili avion, Astrofizika za ljude u žurbi ponudit će vam sve potrebno da se sprijateljite s osnovnim astrofizičkim pojmovima: od Velikog praska do crnih rupa, od kvarkova do kvantne mehanike te od potrage za ekstrasolarnim planetima do potrage za životom u svemiru.

Prijevod: Ruđer Jeny

Cijena: 129 kn

Astrofizika za ljude u zurbi - naslovnica 3D

 

Koja od ovih ljepotica će se naći na vašem popisu za Interliber? 😀

 

 

Okretanje ploče, ili moderno: resetiranje

Nakon onog famoznog „samoubilačkog” posta prošle godine (na FB stranici, ne trudite se, izbrisan je 😀 ), kada su se tresla brda, a rodio se miš, nisam mislila da ću ponovno na Sovi pisati nešto skoro pa nimalo vezano uz knjige. No, vezano je uz mene, a ja sam vezana uz knjige, tako da možda ipak ima neke veze. Posljednjih nekoliko mjeseci do mene su dolazile razne priče, glasine, djela kojima nisam mogla naći niti uzroka, niti povoda. Sve su i sva bili isključivo na moju štetu, štetu mog ugleda.

Sovin kutak pokrenula sam prije tri i pol godine, razloge gotovo svi znaju, neću ponavljati. Čitava priča krenula je iz čiste nepatvorene ljubavi prema knjizi, onoj koju gajim već preko trideset godina. Nikada u nju nisam posumnjala, nikada ju propitkivala. A onda se u kasno proljeće 2016. godine stvorila ideja da tu ljubav podijelim sa svijetom… Što je onda pošlo po zlu? Ljudi.

Užasno procjenjujem karakter, više puta u životu to mi se obilo o glavu. Povodljiva sam. Nemam samopouzdanja. Volim se zafrkavati, imam smisao za humor crnji od mojih očiju (a tamnije oči od mojih teško da ste vidjeli). Nezrela sam i često nemam mjeru. Ali vrijedim. Ljudsko sam biće, visoko sam obrazovana, smatram se pametnom unatoč svim nedostacima i nisam žvakaća guma na nečijim potplatima. Ponekad je to teško izreći, ili postupiti sukladno tome, ali ja vrijedim. Daleko više nego što sam svjesna, neki dan mi je rekla moja majka. A ona me valjda poznaje.

Često sam u životu dopustila da se stvari prelome preko mojih leđa, samo kako se ne bih nekome zamjerila. Kako ne bih talasala. Povodljiva sam, rekoh već.

No, s vremena na vrijeme, dođe tako neka osoba, ušeće u moj život i otvori mi oči. Kada ste dugo u čahuri, zaboravite kako svijet izgleda vani, i kako vas izvana vide drugi.

Upravo zbog toga i te osobe, imam potrebu napisati ovaj „ispovjednički” post. I ne, nije opraštanje, nije zbogom, ne idem nikamo. Ovo je podvlačenje crte, novi početak, nova školska godina, vraćanje temeljima i okretanje ploče. Resetiranje, za ove moderne generacije, koji ne znaju što je ploča i zašto bi se okretala 🙂

Vratimo se Sovi. Posljednjih godina imala sam šarolike suradnje s izdavačkim kućama. S nekima iznimne, s nekima povuci-potegni, s nekima nikakve, sve u svemu bilo je recenzentskih primjeraka da prepuni moje čitalačko srce. Upravo iz tog srca hvala im svima. Hvala onima koji mi i dalje šalju knjige, sve novitete: kako izlaze dolaze mi na vrata – nemate pojma koliko me usrećujete. Hvala onima koji su mi na svaki moj upit slali knjigu po želji – s razlogom više ne dobivate upite od mene, doći ću i do toga 🙂 Hvala i onima koji su prekinuli suradnju sa mnom – razumijem i s moje strane nema zamjerke, možda je zasluženo, iako putra ima na svim glavama 🙂 Hvala i onima koji nikada nisu niti odgovorili na moj mail, nikada nisu pokazali interes da svoje knjige predstavljaju na mojoj stranici – i od vas sam puno naučila.

Većini ljudi ljeto je vrijeme kada se opuštaju, „puste mozak na pašu” i zaborave na sve. Meni je ovo ljeto bilo radno, prepuno promjena i velikih odluka. Ona koja se tiče Sovinog kutka odluka je o vraćanju na tvorničke postavke.

Nakon što sam dobila uvid u spomenutu vanjsku perspektivu, shvatila sam da dojam koji ostavljam nije u skladu s onim kakav želim da bude, niti u skladu s onim kakva ja jesam. Kada čujete od odgovorne osobe u izdavačkoj kući da ste žicaroš, to pokrene val promjena.

Najveća od svih tiče se one druge skupine izdavača iz mojih zahvala – više neću tražiti recenzentske primjerke knjiga. Trenutno još tri izdavačke kuće bez pitanja šalju knjige na moju adresu i takve pošiljke ne odbijam – svoju će promociju kod mene dobiti na sve načine koji su u mojoj moći, no ako i oni odluče „zatvoriti pipu” svijet neće stati.

Shvatila sam da se u protekle tri godine o meni stvorila kriva slika, i to među ljudima s kojima surađujem, a sve to zahvaljujući nekim trećim ljudima i mojoj nesposobnosti za procjenu… Ma koliko glupo zvučalo, želim to promijeniti. Stvari koje izlažem u ovom postu, u mojoj su glavi već jako dugo, no shvatila sam da se ništa neće promijeniti ako ih ne izbacim van – jer ako nije online, nije se dogodilo, zar ne? 🙂

Knjižnica je nepresušan izvor knjiga – a moja samoborska fantastično je opremljena – a uvijek se nađe sredstava i za kupnju knjige, kada ne trošite na fensi garderobu i šminku poput mene 😉 Čitalo se i čitat će se, recenzija će biti (mojim tempom), postova će biti (mojim tempom i možda malo tematski šire od samih knjiga), Sovin kutak ostat će tu, samo će se malo odmaknuti od kalupa u koji je stisnut – ako ste me ikada vidjeli uživo ili na fotografiji, znate da me je teško bilo kamo ugurati 🙂

Dozvolila sam da me ponese struja, struja koja me ocrnila u očima izdavača, koja me postavila na „ratnu nogu” s blogerima koje u životu nisam uživo vidjela, a to nisam ja. Nisam netko tko bježi od ljudi, društveno sam biće, cvatem okružena ljudima. A ako me već hejtaju, neka me hejtaju zbog onoga što stvarno jesam, a ne zbog onoga što misle da jesam.

Za kraj, iskreno i od srca hvala svim suradnicima na povjerenju koje su mi ukazali – bilo da ono i dalje traje ili je prekinuto. Hvala mojim koleg(ic)ama blogeri(ca)ma, koji su mi bili najveća podrška kada je trebalo, ali i onima zbog kojih pišem ovaj post. Najveća hvala mojim pratiteljima, prošlim, sadašnjim i budućim – nadam se da se još dugo družimo u renoviranom Sovinom kutku ❤

A sada, okrenimo tu ploču i da se konačno zabavimo na ovoj stranici kako spada 😀

20190910_152156-01

Evolucija romana

Roman, kao najpoznatija prozna forma, najmanje je ograničen pravilima. Znamo za roman u stihovima, čitali smo predivne (auto)biografske romane, no nekako smo najprivrženiji onim „klasičnim” formama ljubavnih, kriminalističkih ili znanstveno-fantastičnih romana. Tu su još „novije” inačice podžanrova poput trilera, psiholoških trilera, horor romana, erotskih ljubavnih, ili fantasy romana. No, sve su to žanrovske odrednice romana, ali što je sa onim odrednicama koje opisuju formu romana?

Proteklih tjedana zatekla su me dva izrazito neobična romana po pitanju forme. Dva romana napisana toliko neobičnim stilom, toliko neuobičajeno složenih, da sam samo zbog njih odlučila napisati ovaj posebni blog post, koji je većim dijelom recenzentske prirode. Igrom slučaja, oba romana objavljena su u nakladi izdavačke kuće Vuković & Runjić.

Ali Smith – Jesen

Prvi dio tetralogije Godišnja doba (koja, usput budi rečeno, baš kao i ona Knausgaardova, započinje baš jesenskom četvrtinom godine, što potvrđuje moju životnu devizu kako je upravo jesen godišnje doba koje označava početak) opisuje neobično prijateljstvo tridesetogodišnje Elisabeth i stogodišnjeg Daniela, koje seže još daleko u dane Elisabethinog djetinjstva. Pisana vrlo neobičnim stilom, ispreplićući javu i snove, stvarnost i maštu, Elisabethinu i Danielovu perspektivu, umjetnost i politiku, Jesen je, baš poput godišnjeg doba, puna oprečnosti. Rečenice i poglavlja koja vas tjeraju da se unesete u priču, kako biste ju uopće mogli pratiti, ponegdje i nedorečene, daju poseban šarm i emociju čitavoj priči. Dok Daniel broji svoje posljednje dane, ležeći u domu za stare i nemoćne, nesvjestan svijeta oko sebe (ili možda ipak svjestan?), Elisabeth kroji svoj život i nosi se s tupom birokracijom, brojeći posljedice nedavno izglasanog Brexita. Kroz čitavu priču provlači se umjetnička nit od šezdesetih godina prošlog stoljeća pa sve do odjeka u današnje vrijeme. Vrlo konfuzna, ali duboko ljudska i nadnaravno poetična, Jesen je visoko u vrhu najboljih knjiga koje sam pročitala ove godine. Veselim se prijevodima i ostalih triju godišnjih doba, koja također dolaze u izdanju Vuković & Runjić. Za kraj, posebna pohvala ide prevoditelju djela, Dinku Telećanu – ako ste čitali, znat ćete zašto.

George Saunders – Lincoln u Bardu

Jesen me kupila svojom emocijom, poetičnošću, a Lincoln u Bardu nečim sasvim drugim. Roman pisan iz nekoliko desetaka perspektiva, gdje svatko od naratora govori rečenicu-dvije, najviše odlomak, dio je prenesen iz raznih glasila, isprva neopisivo zbunjujuće, no s vremenom poprimi sav smisao svijeta.

Autorov roman prvijenac, prati posljedice iznenadne smrti sina Abrahama Lincolna, u jeku američkog Građanskog rata.

Bardo je, prema tibetanskom učenju budizma, stanje između smrti i ponovnog rođenja, u kojemu se ljudska svijest odvaja od tijela i u tom stanju „ni na nebu ni na zemlji” provodi određeno vrijeme i proživljava razne fenomene. Lincoln u Bardu zapravo je jedanaestogodišnji Willie, predsjednikov sin.

Nakon smrti uslijed bolesti, Willieva svijest nalazi se na groblju. Nakon što je njegovo tijelo pokopano, njegov otac uporno dolazi držati mrtvo tijelo svojeg sina u rukama, tražeći utjehu. Willie u svom Bardu pronalazi sijaset likova koji su zaglavili u međuprostoru, većinom nesvjesni da su zapravo mrtvi, boreći se protiv sila koje ih žele prenijeti na drugi svijet. No, nakon što uvide što su i gdje su zapravo, učinit će sve kako bi malenom Willieju pomogli da mirno prijeđe u spokoj. U pozadini priče nalazi se borba između američkog Sjevera i Juga, a nezaobilazno je i nekolicina likova u Bardu tamo dospjela uslijed sukoba u ratu. Većinom pričana kratkim citatima duša koje su se našle u tom nezavidnom limbu, knjiga Lincoln u Bardu satkana je i od svjedočanstava osoba u predsjednikovom okruženju, tako da naracija priče seže u oba svijeta – ovozemaljski i onaj između.

Teško je „ušemiti se” u ovakav stil naracije, u ovakvu strukturu romana, u naglo prebacivanje iz perspektive jednog lika u perspektivu drugog, pokušavajući zadržati nit priče. No, jednom kada „uđete u štos”, čitanje postaje jedno predivno iskustvo, jedna druga dimenzija, nakon koje čitanje „običnih” romana postaje… pa obično 🙂

Veliku ulogu u doživljaju knjige opet ima prevoditelj – u ovom slučaju prevoditeljica, Maja Šoljan – jer prenijeti ovakvo nešto iz stranog jezika pravo je umijeće.

Moram priznati kako nisam baš uvijek otvorena prema novim iskustvima kada je čitanje u pitanju. Često mi se jednostavno ne da razmišljati dok čitam i volim da mi je sve jasno izneseno, da „pustim mozak na pašu”. No, ponekad se zaista isplati iskoračiti iz zone komfora i pročitati nešto što inače ne bih. Samo treba imati na umu onu dobru staru izreku da za svaku knjigu postoji vrijeme. Ne treba forsirati ako ne ide. Neke su knjige vrijedne čekanja. Ako mene pitate, Jesen i Lincoln u Bardu pri samom su vrhu. Upravo zbog svoje neobičnosti, zbog načina na koji se poigravaju s formom romana, zadržavajući bit.

20190831_103824-01

Hoću knjigu book box – san svakog knjigoljupca konačno i na našim vratima

Na društvenim mrežama stišale su se strasti oko prvog promotivnog book boxa u režiji knjižarskog lanca Hoću knjigu i mlade entuzijastice Tatjane Barat, no ja još uvijek poskakujem od sreće kad se samo sjetim da ćemo uskoro svakog mjeseca uživati u toj novini.

20190628_153159-2-01

Za one koji ne znaju, takozvani book boxovi posljednjih su godina hit među knjigoljupcima diljem svijeta. Ima ih jako puno, a većim dijelom su specijalizirani – od OwlCratea koji se opredijelio za fantasy i YA žanr, preko The Wordy Traveler koji „pakira” literaturu putopisnog karaktera, pa sve do Introverts Retreata koji nudi pretplate na self-help literaturu i razne webinare za osobni razvoj. Također, ima i onih koji su specijalizirani za određeni sadržaj kutija pa tako kod Chocolate and Book uz naslov mjeseca dobivate posebnu čokoladu te čaj ili kavu (ovisno o preferencijama), a u pretplatničkoj kutiji izdavačke kuće Strand dobit ćete potpisano prvo izdanje knjige, meko izdanje te pregršt sitnica za kojima ludimo mi knjigoljupci. Ne bih ja bila ja, kada u jednadžbu ne bih ubacila i book box koji je osmislila jedna od najpoznatijih autorica ljubavnih romana Colleeen Hoover – The Bookworm Box.

Pretplatne kutije funkcioniraju na principu mjesečne, tromjesečne, šestomjesečne i godišnje pretplate, a neke nude i preskakanje određenog mjeseca, ukoliko vam ne odgovara zadani žanr, uz mogućnost prijenosa kredita na idući mjesec. Sadržaj kutije ostaje tajna do samog otvaranja, što uvelike doprinosi iščekivanju pošiljke, ali i samoj privlačnosti projekta.

Kada malo prošetate bespućima interneta i vidite koliko book boxova postoji diljem svijeta, zapitat ćete se zašto se to kod nas nije pojavilo i ranije. Prvi i najjednostavniji odgovor je tržište – dok američki i britanski book boxovi mogu pokrivati tržište čitavog svijeta, budući da se danas podrazumijeva da svi govore engleskim jezikom, hrvatski book box jako je ograničenog dosega. U najboljem slučaju može pokrivati teritorij ex-Yu zemalja, gdje ljudi čitaju međusobne jezike bez većih problema. Samo iz tog razloga jasno je zašto je to bio rizičan pothvat koji je trebalo dobro promisliti.

Kako će se kod nas formirati cijena pretplatnih kutija, još uvijek je nepoznanica, no vjerujem da će se u obzir uzeti sadržaj paketa, kao i standard u našoj državi. Naime, cijene pretplatničkih kutija vani nisu nešto što si prosječni čitatelji u Hrvatskoj mogu priuštiti, unatoč činjenici da im je sadržaj više nego bogat. Zašto? Zato što smo mi u ovoj maloj državi skloniji prigovarati cijenama knjiga, nego cijenama kutije cigareta. No, to je priča za neki drugi post 🙂 Iako, moram priznati da znam za par čitateljica koje su izjavile da imaju pretplate na strane book boxove pa možda nada postoji.

Sadržaj testnog book boxa, koji je poslan na adresu petnaest izabranih blogera, tematski je, ali i vizualno prilagođen izabranom naslovu. Između tri odabrana žanra – ljubavni, kriminalistički i SF/fantasy – moja kutija sadržavala je potonji.

20190628_153310-1-01

U ljubavnom book boxu, uz novitet Okus čokolade u Parizu, autorice Jenny Colgan, nalazila se ljubičasta lampica za čitanje, ljubičasta knjiška lepeza, blokić u obliku čokolade te promotivna Hoću knjigu šalica. Fotografije možete vidjeti na stranicama kolegica blogerica Books & Sweets i Čitateljica.

U kriminalističkom book boxu mogao se pronaći novi nastavak serijala o Harryju Holeu, Nož, kao i kemijska olovka u obliku noža, povećalo bookmark, nož za otvaranje pisama te lampica za čitanje. Fotografije možete vidjeti na stranicama kolegica blogerica Čitaj knjigu i Little Miss Books.

U SF/fantasy book boxu glavna zvijezda bila je dugo očekivana knjiga Dina, autora Franka Herberta, a uz nju je stigao i bogat „popratni program”.

20190628_153339-1-01

Platnena torba s novim natpisom, koji je na ne tako davnom glasanju na FB stranici Hoću knjigu odnio premoćan broj glasova. Jedan od nezaobilaznih accessoiresa svakog bookworma.

20190628_153451-1-01

ZIPIT fenomenalna torbica, koja može poslužiti kao novčanik, privjesak za ključeve ili zabava za dijete kada trebate malo mira, jer se patentni zatvarač otvara u krug do kraja, a znamo koliko djeca vole zatvarati i otvarati stvari unedogled 😉

20190628_153421-1-01

Kinetički pijesak, za koji su se moji klinci već predbilježili, jednako može biti zabava za djecu i za one koji se takvima osjećaju. Puno uredniji i podatniji od plastelina, kinetički pijesak donijet će novu dimenziju zabave u vaš dom. Ili dvorište/terasu, za svaki slučaj 😉

20190628_153348-1-01

Notes plutenih korica, također je nešto što je prijeko potrebno svakom bookwormu, za brzinsko zapisivanje negdje uočene knjige, za beskrajne popise knjiga koje ćemo kupiti na Interliberu ili za bilježenje citata iz omiljenih knjiga.

20190628_153414-1-01

Sve nas je, uz već spomenute divote iz kutije, u paketu dočekalo i pismo autorice book boxa – Tatjane Barat – s kratkim osvrtom na knjigu koja je pristigla.

Za kraj moram reći još samo jedno: ideja je fenomenalna, izvedba je fenomenalna. Jedva čekam da krenu pretplate i iskreno se nadam da će ideja zaživjeti. Hoću knjigu prodrmali su hrvatsku knjižarsku, ali i književnu scenu svojim kvizovima, prespavancima, modnim revijama, bogatim programom promocija, podrumskim rasprodajama, tako da vjerujem da je i book box još jedna u nizu njihovih inovacija koje će modernizirati, popularizirati i osvježiti čitanje u Hrvatskoj.

Hoće li se moći mijenjati odabrani žanrovi za vrijeme trajanja pretplate te koja će biti cijena pretplatničkih kutija, pitanja su na koja još ni sama ne znam odgovor, no čim te informacije budu dostupne, budite sigurni da ću ih podijeliti s vama. Do tada, zakopajmo se u čitanje da nam brže dođe rujan 😉

Ljubljana: san svakog knjigoljupca nadohvat ruke

Putuj i čitaj: Ljubljana. 6. svibnja 2019. – by Flixbus i Čitaj knjigu

Prije tjedan dana zaputili smo se na još jedan fenomenalan izlet u sklopu projekta Putuj i čitaj iza kojeg stoje Čitaj knjigu i Flixbus. Znali smo da nas čeka nezaboravna avantura, s obzirom da smo još uvijek jasno osjećale posljedice euforije iz Venecije.

received_1591316927665848-01

 

Ovoga puta tempo je bio malo lakši: kretali smo kasnije, vratili se ranije, a samo trajanje putovanja bilo je triput kraće, tako da smo imali punih osam sati za istraživanje knjiške Ljubljane – i bome smo ih iskoristili.

Ljubljanu posjećujem nekoliko puta godišnje posljednjih deset godina. Izlet u Ljubljanu postao nam je neka vrsta obiteljske tradicije još otkako smo obitelj bili samo nas dvoje. No, ti izleti imaju svoju unaprijed zacrtanu putanju i, nerado priznajem, rijetko odstupamo do nje, tako da je ovaj knjiški izlet za mene bio otkrivanje posve novih i dosad nepoznatih kutaka Ljubljane.

Putovanje sa zagrebačkog autobusnog kolodvora bilo je, već poslovično, odlično. Ovoga puta vozila nas je ekipa varaždinskog prijevoznika koji ima ugovor s Flixbusom – Vincek – tako da je u startu komunikacija bila olakšana. Autobus je bio na kat, tako da sam ostvarila još jednu želju, iako ne posve, jer i dalje maštam o vožnji u prvom redu gornjeg kata autobusa. Znam da je to možda najopasnija pozicija, ali doživljaj i pogled su zasigurno nenadmašni 🙂

received_835883390115096-01

Unatoč gužvi na izlasku iz metropole, na ljubljanski autobusni kolodvor stižemo na vrijeme i avantura može početi. Uz predivno gostoprimstvo i izniman trud naše domaćice Alenke, čekao nas je bogat program, koji smo započeli posjetom Narodnoj univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani (skraćeno NUK), kroz koju nas je proveo njihov službeni vodič, simpatični Žiga Cerkvenik. Moram priznati da se ništa ne može mjeriti s vodičem koji voli svoj posao, poznaje materiju i iz svake njegove rečenice pršti entuzijazam – Žiga je upravo takav i zato ga je bio užitak slušati kako pripovijeda o nastanku i povijesti NUK-a.

received_2293383754091038-01

Prema nacrtima najpoznatijeg i najplodnijeg slovenskog arhitekta Jože Plečnika, NUK je građena punih pet godina, da bi u proljeće 1941. godine otvorila svoja vrata u izdanju kakvo vidimo danas. Jože Plečnik bio je centralna tema pripovijesti o NUK-u, jer upravo njegov duh osjeća se u svakom kamenu knjižnice. Vizionar koji je u svoje ideje unosio fragmente grčke antike, te utjecaj bečke i praške škole, gdje proveo svoje studentske godine. Ukoliko se zateknete u Ljubljani i pažnju vam privuče neko arhitektonsko remek-djelo, velike su šanse da je ono rezultat Plečnikovog briljantnog uma. Priznajem da sam ostala fascinirana osobom i djelom Jože Plečnika, naročito nakon ogleda NUK-a, koja je više hram nego knjižnica – do te mjere da u samim zidovima od mramora iz okolice Ljubljane pronalazimo utisnute autentične fosile. Ne znam kako da opišem osjećaj hodanja kroz hodnike zgrade koja iza sebe ima takvu povijest i priču – zaista kao da smo bili u svetištu. Neopisivo. Hvala od srca Žigi, ali i Marijanu Rupertu, voditelju Odjela za rijetke i stare zbirke i rukopise, koji nam je na uvid ustupio rukopise stare preko petsto godina, kao i rukom pisane pjesme Franca Prešerna i Stanka Vraza. Nisam mogla zamisliti bolji način za započeti posjet Ljubljani od ovoga.

 

 

Nekoliko desetaka koraka dijelilo nas je od našeg slijedećeg odredišta – predivne male knjižare, ujedno i izdvačke kuće prekrasnog imena Beletrina. Tamo su nas dočekali kao kraljice s kavom i kroasanima, pričom o knjigama i trendovima u izdavaštvu, ali i pomalo i kao “celebrityje” jer je nas nekoliko imalo čast dati kratki video-intervju za koji se ja osobno nadam da će negdje slučajno biti izbrisan prije nego se nađe na službenom Instagram profilu Beletrine 😀

 

 

Ljubljanicu smo prešli, otkrili kako Alis ima moći da otvori zatvorene antikvarijate 😉 i razgledajući izloge mnogih malih trgovinica, suvenirnica i knjižarica, šetnicom uz rijeku stigli smo i do mjesta na kojemu ćemo se okrijepiti za daljnje avanture. Restoran Druga violina posebna je vrsta restorana. Smještena u kamenom zdanju nekadašnje krčme, danas nudi pregršt ukusnih jela, kao i dnevne ponude malica (gableca po naški) po vrlo pristupačnim cijenama. Ono po čemu se izdvajaju od ostalih jest činjenica da zapošljavaju osobe s posebnim potrebama. Iskustvo je bilo predivno, a hrana iznad svih očekivanja.

20190506_135816-01

Site i sretne što nas vrijeme mazi čitav dan unatoč najavljenoj kiši, zaputile smo se u šetnju kroz centar prema slijedećem punktu – mojoj najdražoj knjižari u Ljubljani, knjižari Konzorcij u vlasništvu Mladinske knjige. Knjižara koja se prostire na preko tisuću četvornih metara, na ogromna dva kata, san je svakog knjigoljupca. U prizemlju se nalazi dio sa školskim priborom, raznim “bookiš” stvarčicama, šalicama, kavom, slagalicama, da ne nabrajam dalje. Također, tu se nalaze i neki od naslova na slovenskom jeziku. No, prava zabava počinje na prvom katu. Poseban prostor rezerviran je za dječje knjige, ali raj za nas bili su nepregledni redovi knjiga iz raznih područja na slovenskom i engleskom jeziku. Na samom kraju gornjeg kata nalazi se prostor, neka vrsta mini konferencijske sale, u kojoj su nas primile tri dame iz Mladinske knjige. Od njih smo saznale kako Mladinska knjiga kao izdavač godišnje objavi oko tristo naslova, što je gotovo jedna knjiga dnevno! No, ono što je mene najviše zapanjilo jest količina slovenskih autora koju objavljuju njihovi izdavači. Nismo dobili brojku niti postotak, no već na prvi pogled pri ulasku u bilo koju ljubljansku knjižaru jasno je da je taj broj daleko veći nego što je kod nas. Za slijedeći posjet Ljubljani uzimam si u zadatak kupiti nekoliko knjiga slovenskih autora da vidim jesu li oni toliko bolji od hrvatskih ili jednostavno slovenski izdavači imaju malo više povjerenja u svoje ljude 🙂

 

 

Nakon prekrasnog gostoprimstva u Konzorciju i preslatkih suvenirčića kreativke Petre Jeric koja stoji iza brenda Kupipi unique, bilo je vrijeme za posjet još dvjema predivnim knjižarama koje nam je pokazala naša Alis. Jedna fina kavica u Kavarni Zvezda i šetnja do autobusnog kolodvora mogla je početi. Sreća pa smo krenule dovoljno rano, jer još par knjižara našlo nam se usput i kakve bi mi knjigoljupke bile da nismo ušle pronjuškati u svaku. Srećom, preduhitrile smo Flixbus i na vrijeme stigle na vožnju kući.

received_304109100491146-01

Čvrsto stežući torbu s divotama koje sam kupila i dobila u Ljubljani, zbrajala sam dojmove čitavim putem. Od knjigica i šalica nisam se odvajala niti prilikom izlaska iz autobusa na graničnom prijelazu – što je sigurno sigurno je 😀

 

 

I što reći za kraj? Hvala Alis, Alenka i Flixbus na nezaboravnom doživljaju Ljubljane. Jedva čekam ponovni posjet, za koji sam sigurna da će uslijediti uskoro, kada ću svojoj obitelji pokazati sve što sam otkrila na ovom izletu. A ima i jedna divna osoba koju ovaj put nisam vidjela, a kojoj dugujem zagrljaj i kavu u Ljubljani 🙂

 

 

Za ovu sezonu to je to od Putuj i čitaj izleta. Nadam se da nas od jeseni čekaju nove avanture, otkrivanje novih knjiških destinacija, sklapanje novih knjiških prijateljstava i dijeljenja ljubavi prema knjigama i putovanju. Neizmjerno sam počašćena što sam bila dio venecijanske i ljubljanske avanture i veselim se daljnjim putovanjima s ovom fenomenalnom ekipom – nema nas svijet ❤

 

P. S. Neke od fotki sam besramno ukrala Alenki, Alis i Dijani, na čemu im se zahvaljujem, ali se neću ispričati, jer sam toliko bila opčinjena obilaskom da nisam uopće bila skoncentrirana na fotografiranje 😀 Znate da vas volim ❤