GERALDINE BROOKS – NAROD KNJIGE

izdavač: Novela Media d.o.o.

Krajem rata, 1996. godine, u Sarajevu je pronađena pola stoljeća stara židovska knjiga, Sarajevska Hagada. Knjigu je hrabro spasio ravnatelj muzejske knjižnice u Sarajevu, Ozren Karaman, u vrijeme kada su knjižničari nesebično žrtvovali svoje živote kako bi spasili knjige od spaljivanja pod najezdom granata. Hanna Heath, konzervatorica iz Sidneyja, pozvana je kako bi pregledala srednjovjekovni kodeks i izvršila nužne popravke, nakon čega će Hagada biti izložena u sarajevskom Zemaljskom muzeju. Radeći na knjizi otkrit će četiri neobična traga zbog kojih će poželjeti više doznati o putovanju koje je knjiga prešla, od svog nastanka u Španjolskoj sredinom petnaestog stoljeća pa sve do današnjih dana.

Krilo kukca. Vinska mrlja. Kristal soli. Bijela dlaka.

Svaki od tih tragova za sobom nosi svoju priču, priču o hrabrim ljudima u teškim vremenima, priču o ratovima, politici, vjeri, obitelji i ljubavi. No, najvažnije – priču o knjigama. Krećući se unatrag od Drugog svjetskog rata u Sarajevu, preko posljednjih godina devetnaestog stoljeća u Beču, početka sedamnaestog stoljeća u Veneciji pa sve do sredine petnaestog stoljeća u Španjolskoj, pratit ćemo hrabre ljude u borbi za goli život, u čijim će se životima zateći neobična knjiga, ljude raznih vjeroispovijesti koje će povezati ljubav prema umjetnosti i u trenucima kada im vlastiti život visi o niti.

„…proveo sam mnoge noći ležeći budan u ovoj sobi, misleći da je Hagada došla u Sarajevo s razlogom. Bila je ovdje da nas stavi na kušnju, da vidi ima li ljudi koji znaju da je ono što nas sjedinjuje jače od onoga što nas razdvaja. Da biti ljudsko biće znači više nego biti Židov ili musliman, katolik ili pravoslavac.”

Na naslovnici knjige stoji: Jedna od onih knjiga koje ćete pamtiti. I to je sve što trebate znati. Nemojte se dati zavesti riječima poput krimić, triler, a pogotovo ne dajte da vas navuče usporedba s DaVincijevim kodom (da, i to sam negdje vidjela). Ne, ova knjiga je nešto sasvim drugo. Iako pri kraju nakratko dobiva notu krimića, ova je knjiga jedno putovanje kroz povijest, uz pomoć autoričine mašte, upoznavanje okolnosti u kojima je Hagada nastajala, kroz čije je sve ruke prošla i podsjetnik da ništa na ovom svijetu nije crno-bijelo, da smo svi krvavi ispod kože ma koje ona boje bila i kojemu se bogu molila.

Prekrasno prikazane sve prepreke s kojima se ljudski rod bori od svog postanka, sve zamke i blagodati svake vjere, ali i vrlo suptilan osvrt na rigidnost vjere (bilo koje) u odnosu na prava svakog čovjeka. Religije u nasljeđe ostavljaju prekrasne građevine i umjetnička djela, ali ostavljaju i krvave tragove koje su naslikali pojedinci pod izlikom više sile, a za vlastitu dobrobit. Nije puno drugačije ni danas, samo su alati kojima se služe možda malo bliže onoj pravoj strani zakona.

Iako piše o umjetnosti, ova knjiga sama po sebi je umjetničko djelo. Uz priču o Hagadi, doktorica Heath paralelno će otkrivati nepoznate detalje iz prošlosti svoje obitelji, dajući dodatnu dimenziju sadašnjosti u povijesni roman.

Savršeno ukomponirane priče, na kraju se maestralno objedinjuju i dobivaju svoj završetak, a sama knjiga toliko je pitka, toliko prepuna detalja i divnih likova, da se pitam što se dogodilo s autorima u posljednjih desetak godina da je ovakve knjige teško pronaći. „Narod knjige” primjer je knjige koja je pisana zbog umjetnosti, zbog ljubavi, a ne zbog komercijalne vrijednosti i to je ono što nedostaje većini romana novijeg datuma. Barem se meni tako čini.

Neopisivo sam uživala u čitanju ove knjige i do neba sam zahvalna Ivanki što mi ju je otkrila. Knjigu više nije moguće kupiti u knjižarama, ali svakako ju potražite u svojoj knjižnici. Uostalom, i ona sama posvećena je upravo – knjižničarima.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s